Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice pala je 4,2 odsto, na 49,95 USD, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,3 odsto, na 47,66 USD, prenosi SEEbiz.
Pritisak na cijene nafte uslijedio je krajem sedmice nakon vijesti da će se SAD povući iz globalnog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena potpisanog u Parizu 2015. godine, što je potez kojim Trump ispunjava jedno od svojih glavnih obećanja iz predizborne kampanje. Taj porez naišao je na osudu američkih saveznica.
"Time bi se moglo podstaći nekontrolisano bušenje u cijelom SAD-u i moglo bi dovesti do odbacivanja drugih obaveza koje je potpisao SAD. Takav razvoj događaja dodatno bi povećao ponudu iz SAD-a i zakomplikovao projekcije Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), a takav scenario nikako ne bi bio povoljan za cijene nafte", rekao je Jeffrey Halley iz OANDA-e.
OPEC i neke nečlanice tog kartela odlučile su 25. maja na sastanku u Beču produžiti sporazum o smanjenju proizvodnje nafte do kraja marta naredne godine, i to u istom obimu kao i dosad – za 1,8 miliona barela dnevno.
Međutim, od tada su cijene nafte pale više od sedam odsto, jer dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD je povećava.
Direktor Rosnefta Igor Sechin u petak je kazao da se tržište ne može stabilizovati ako svi proizvođači ne učestvuju u smanjenju proizvodnje.
A američka proizvodnja sirove nafte je ovih sedmica porasla na 9,34 miliona barela, što je gotovo 500 hiljada barela više u odnosu na isti period prošle godine i blizu nivoa najvećih proizvođača Rusije i Saudijske Arabije.
I posljednji podaci firme Baker Hughes ukazuju na nastavak tog trenda. Prošle sedmice je broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za 11, što je već 20. sedmica zaredom kako taj broj raste.
Pritom je broj tih postrojenja dostigao 733, najviši nivo od aprila 2015. godine i dvostruko više nego u istom prošlogodišnjem periodu.
