Svega tri godine bile su potrebne da se uništi ovaj „spomenik mitskim ženama čija su lica bila posebne ljepote, majčinske toplote i iskonske dobrote“. Konačnu smrtnu presudu bunaru je izrekao vozač jednog bagera, koji je 6. januara ove godine čistio snijeg na cetinjskom Dvorskom trgu. Neupućenom radniku niko nije rekao da je bunar postavljen na okrugli kameni postament, niti je prostor oko bunara bio ograđen ili označen trakom. Snažna „kašika“ bagera polomila je postolje i tako dokusurila jedno od najupečatljivijih obilježja grada.
U međuvremenu, gradske vlasti započele su rekonstrukciju bunara koji će, po svemu sudeći, biti izgrađen od novog kamena, budući da je prvobitni materijal bio lošeg kvaliteta. Ako sve bude teklo po planu, obnovljeni bunar trebalo bi da bude otvoren sredinom jula ove godine.
Loše održavanje
Crnogorkin bunar želja postavljen je krajem 2013. godine, po ideji likovnog umjetnika i pisca Dimitrija Popovića. Koncept se zasniva na obliku tradicionalnog cetinjskog bunara, koji je na Dvorskom trgu postojao i 1878. godine. Prvobitna ideja bila je da se u okviru rekonstrukcije trga ponovo postavi klasičan bunar, koji je u svojim memoarima opisao i Simo Popović. Međutim, uprava Prijestonice prihvatila je ideju da se bunar na Dvorskom trgu posveti Crnogorki i na taj način ovjekovječi uloga i doprinos crnogorske žene i majke kroz istoriju naše zemlje.
U prisustvu velikog broja zvanica iz kulturnog i političkog života, bunar je otkriven na Dan prijestonice, 13. novembra 2013. godine. Od tog datuma, bunar je manje-više ostao prepušten sebi, građanima i turistima koji su ga svakodnevno obilazili, dodirivali, ubacivali novčiće za sreću, fotografisali itd.
Svi ti fizički i meteorološki uticaji polagano su vodili do sve vidljivijeg propadanja bunara. Neredovno je održavan, njegova spoljašnjost i unutrašnjost bile su zapuštene, a tehnički sistem, preko kojeg je cirkulisala voda i osvjetljavan lik Crnogorke, nije se pokazao kao kvalitetno i trajno rješenje.
Propusti od starta
Autor koncepta bunara, likovni umjetnik Dimitrije Popović, kazao je za Pobjedu da je ovo drugi put da se prilikom čišćenja snijega s Dvorskog trga ošteti kameno postolje.
- To se, naravno, nije smjelo dogoditi. Nadležne službe morale su voditi računa o tome. Postoje načini kako se markiraju objekti na javnim površinama da bi se osigurali od eventualnih oštećenja – istakao je Popović. Objašnjavajući činjenicu da je bunar izgrađen od kamena lošeg kvaliteta, Popović je rekao da je od samog početka realizacije projekta predvidio kameni blok otporan na cetinjske klimatske uslove.
- Međutim, rečeno mi je da opština nema novca. Putem donacije dobijen je kamen iz čijih je djelova „ozidan“ bunar. Naravno, kamen je zbog lošeg kvaliteta i neprimjenjivosti na cetinjske klimatske uslove počeo brzo da propada. No, ako je svako zlo za jedno dobro, nadam se da će se sada bunar obnoviti s odgovarajućom vrstom kamena, za što su već konsultovani stručnjaci – rekao je Popović, koji živi i radi u Zagrebu.
On napominje da ni izvođač sistema protoka vode i osvjetljenja u unutrašnjosti bunara nije realizovao svoj zadatak po tehničkim standardima.
- Vjerujem da će se sada svi prethodni nedostaci ispraviti – dodao je Popović.
Odgovarajući na pitanje da li postoji neka jasno propisana procedura po kojoj se bunar mora održavati, Popović je kazao da „uzalud postoji, ali se ne primjenjuje“.
Duh vremena
Projekat rekonstrukcije bunara nadgleda Vesko Pejović, u saradnji sa Popovićem i Sekretarijatom za kulturu, sport i mlade. Pejović je kazao da su angažovani najbolji stručnjaci, koji će otkloniti ranije propuste.
- Predložiću da bunarom upravlja Kulturno-umjetničko društvo „Njegoš“. Takođe, imam ideje i kako da se bunar održava, da se tačno zna ko o njemu brine, ko ga otvara i zatvara – kazao je Pejović. Rekonstrukcija bunara, prema riječima Dimitrija Popovića, neće promijeniti ništa u prvobitnom izgledu objekta.
- Bunar, u formalnom smislu, ostaje isti. Dakle, jedna minimalistička forma bazirana na skromnim bunarima iz cetinjskog ambijenta – rekao je Popović.
Cetinje, napominje on, nije ni Kotor, ni Dubrovnik, ni Torgir, pa da ima bunare rađene pod uticajem Venecije.
Novčići za održavanje
Popović napominje da se mnogi gradovi dovijaju na razne načine kako bi svoje javne prostore učinili zanimljivim za posjetioce, naročito u vrijeme turističke sezone.
- Priča o bunaru je veoma zanimljiva, što potvrđuju povratne informacije o reakcijama turista. Takođe, treba napomenuti da bunar može sam sebe da izdržava. Nekoliko se puta dno bunara čistilo od novčića, bacanih u vodu za ispunjenje želje, čiji zbir daje dovoljnu svotu za njegovo redovno održavanje. Dakle, potrebna je dobra oganizacija i odgovorno obavljanje zadatog posla – istakao je Popović. Naš umjetnik je kategoričan da su za sve devastacije u gradu prvenstveno odgovorni oni koji po prirodi posla treba takva nedjela adekvatno da kažnjavaju. (Pobjeda)
