Komentarišući telefonski razgovor s ruskim komičarima Leksusom i Vovanom, koji su se Markoviću i Đukanoviću predstavili kao predsjednik Ukrajine Petar Porošenko i premijer te zemlje Vladimir Grojsman, Lekić je saopštio da "izrečeno iza leđa građana u oba slučaja potvrđuje da je primarni cilj vrha crnogorske vlasti suspenzija pravne države".
"Dok Snimak i predstavlja udruženi stranački poduhvat definisanja mehanizama kupovine glasova, Snimak II otovreno ponavlja pretenziju nadmoći političke vlasti nad pravnim poretkom. Zanimljivo je da se pretenzija kontrolisanja pravnih institucija pravda odanošću crnogorskih vlasti NATO savezu. Dakle, višak verbalne odanosti NATO i manjak spremnosti izgrađivanja pravne države i principa podijele vlasti. Ova pretenzija NATO alibija za nepravnu državu sa atributima kriminala i korupcije treba da zabrine članice NATO, zbog rizika kompromitacije te organizacije koja se definiše kao koalicija demokratskih država vladavine prava", saopštio je Lekić.
U, kako ocjenjuje Lekić, "farsičnim dijelovima razgovora crnogorski premijeri čak obećavaju ukrajinskim državnicima da će pomoći Ukrajni da ta zemlja uđe u NATO".
"Dok druge demokratske zemlje, Njemačka, Francuska, Italija u prvom redu, nastoje da resetuju i normalizuju odnose sa Rusijom, najviši crnogorski predstavnici i zvanična propaganda nastavljaju sa zatezanjem i neprikladnim riječima prema ruskoj državi. Snimak II, novi materijlani dokaz negiranja pravne države od strane vrha vlasti jeste tema i za Evropsku uniju. Ostaje razočaravajuća za demokratsku, proevropsku javnost u Crnoj Gori činjenica da je EU ostala poražena povodom Snimka I, odnosno da se povukla pred Đukanovićevim manipulatorskim tvrdnjama da je sve to iskonstruisano. Drugim riječima EU je odustala od insistiranja na pravno političkom raspletu afere Snimak što je precizno zahtijevala u svojim zvaničnim dokumentima. Ostaje da se vidi da li će EU sada preskočiti Snimak II u kojem dvojica premijera saopštavaju svoje pravne nadležnosti najavljivanjem sudskih odluka i spremnošću da se sumnjivi strani investitori izbrišu iz registra investitora", rekao je Lekić.
On je ocijenio da je dubina krize u Crnoj Gori toliko dramatična da "postavlja imperativ za osmišljeno i demokratsko reagovanje".
"Primarno to je zadatak političkih snaga u zemlji, ali i faktora spolja, u prvom redu EU. U prvom redu odogvorna je vlast koja je dovela do ovog stanja. Ali odgovornost imaju i sve komponente opozicije koje se moraju predstaviti kao zrela i kredibilna alternativa van opsesija bučne propaganda s ciljem ostvarivanja parcijanih interesa. Ugovorni odnos Crne Gore sa EU, kao i sa organizacijama koje žele Crnu Goru u zajedničke integracione strukture su dužni da učine do znanja crnogorskoj vlasti da trenutni status quo u zemlji vodi ne samo nastavku političke krize, korupcije, kriminala već i ekonomskom slomu zemlje sa svim drugim haotičnim političkim scenarijima", zaključio je Lekić.
