Od tada je taj mehanizam iskorišten kroz 69 prijava: ukupno 56 prijava zviždača prve godine, a od početka ove do 1. maja njih 14. Manji broj prijava nije „regresija“, kako kažu u Agenciji za sprečavanje korupcije, već pokazuje da se polako shvata uloga zviždača, iako još u praksi postoje brojna pogrešna tumačenja u pogledu sticanja statusa i zaštite, kao i nadležnosti Agencije od koje se, nerijetko očekuje da na sebe preuzme ulogu pravosudnih organa.
Bez uslova
- Ne postoje posebni preduslovi sticanja statusa zviždača, nema „dodjeljivanja statusa zviždaču“, već se zviždač postaje podnošenjem same prijave o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije – objašnjava načelnica Odsjeka za postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača Kristina Braletić. Ona precizira da su jasno utvrđene nadležnosti Agencije, definisana je institucionalna podrška pojedincu da ukaže na anomalije zbog kojih trpi javni interes, ali da se u praksi, nerijetko, očekuju rezultati preko noći, ili se tajni podaci iznose u javnost i medije prije okončanja postupka po prijavi.
- U praksi postoje rješenja, na primjer u Sloveniji, da se cio postupak obustavlja kada zvizdač prije ishoda postupka po prijavi podnijetoj državnim organima, izađe sa podacima u javnost. Smatra se da se takvim potezom prejudiciraju mnoge stvari a upravo ugrožava cilj instituta - zaštita javnog interesa - kaže Braletić.
Bitna procedura Prema njenim riječima nema nikakvih ograničenja u pogledu načina podnošenja prijave, dok se za podnošenje zahtjeva za zaštitu predviđa pisana forma ili davanje izjave usmeno na zapisnik u službenim prostorijama, i to isključivo Agenciji.
- Zakon predviđa pravo zaštitu zviždača ukoliko mu je nanijeta šteta ili postoji mogućnost nastanka štete zbog podnešene prijave a naročito u slučajevima koji se odnose na prestanak radnog odnosa, pokretanje disciplinskog postupka zbog prethodnog podnošenja prijave, sprečavanja napredovanja u radu do ugrožavanja života, zdravlja i imovine i slično – navodi Braletić.
Ona podsjeća da je zakonom predviđeno da se zahtjev za dodjeljivanje zaštite može podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana nastale štete, odnosno za mogućnost nastanka štete zbog prijave zviždača.
- U postupcima po zahtjevu za zaštitu zviždača, kao i u postupcima po prijavi zviždača (riječ je o dva odvojena postupka) provodi se administrativna istraga radi provjere istinitosti navoda iz zahtjeva za zaštitu, uz primjenu Zakona o opštem upravnom postupku što podrazumijeva utvrđivanje činjenica i okolnosti, pribavljanje i izvođenje dokaza i saslušanje stranaka u postupku – precizira Braletić.
Prema njenim riječima, organi vlasti i pravna lica dužna su, u ostavljenom roku i na način koji odredi Agencija, da dostave tražene podatke i obavještenja, odnosno da stave na uvid traženu dokumentaciju.
Mehanizmi zaštite
- Na osnovu sprovedenog postupka sačinjava se mišljenje koje, ukoliko se utvrdi da je nastala šteta, odnosno da postoji mogućnost nastanka štete po zviždača, zbog prethodnog podnošenja prijave, sadrži i preporuke o tome šta treba preduzeti da bi se ugrožavanje spriječilo, rok za postupanje po datoj preporuci kao i dostavljanja izvještaja o preduzetim radnjama. Nedostavljanje izvještaja ima za posljedicu pokretanje prekršajnog postupka, dok nepostupanje po preporukama rezultira obraćanjem Agencije neposredno organu koji vrši nadzor nad subjektom, Skupštini i obavještavanje javnosti – navodi Braletić.
Ona podsjeća da je kao dodatni vid zaštite Zakon predvidio i sudsku zaštitu od diskriminacije i zlostavljanja na radu zbog prijavljivanja ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.
- Ovo znači da zviždač, nezavisno o toga da li je prijavu podnio Agenciji ili nekon drugom organu, ili da li je dato pozitivno ili negativno mišljenje po zviždača, ukoliko smatra da su mu povrijeđena prava u smislu Zakona o zabrani diskriminaciji i u smislu Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, uvijek može pokrenuti sudski postupak i u okviru tog postupka ostvariti zaštitu – ističe sagovornica.
Braletić napominje da je obaveza Agencije da, ukoliko zviždač podnese zahtjev, pruži potrebnu stručnu pomoć prilikom dokazivanja uzročno-posljedične veze između prijave i nastale štete zbog njenog podnošenja. Ovo se, kako objašnjava, odnosi na u slučaju već utvrđene opravdanosti navoda iz zahtjeva za zaštitu zviždača u postupku koji se vodio pred Agencijom i koji je rezultirao donošenjem mišljenja sa preporukama.
Što je zviždač, a što javni interes
Prema riječima Kristine Braletić, Zakon o sprečavanju korupcije definisao je „zviždača“ kao svako fizičko i pravno lice koje ima opravdane razloge da sumnja u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije i u tom smislu podnese prijavu.
- Ugrožavanje javnog interesa shodno navedenom zakonu, podrazumijeva povredu propisa, etičkih pravila ili mogućnost nastanka takve povrede koja je izazvala, izaziva ili prijeti da izazove opasnost po život, zdravlje i bezbjednost ljudi i životne sredine, povredu ljudskih prava ili materijalnu i nematerijalnu štetu po državu ili pravno i fizičko lice, kao i radnju koja ima za cilj da se za takvu povredu ne sazna – kaže ona.
Braletić navodi da je Agenciji za sprečavanje korupcije je u 2016. podnešeno 56 prijava za sumnju na korupciju, za 23 prijave je podnosilac želio da ostane anoniman. Agencija je postupila po svim navedenim prijavama i preduzela zakonom predviđene mjere i radnje.
- Deset prijava je u skladu sa zakonom proslijeđeno nadležnim tužilaštvima, na osnovu sumnje o postojanju krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Osamnaest prijava je Agencija ustupila drugim organima na dalju nadležnost. Napominjem da je obaveza dostavljanja povratne informacije o ishodu postupaka od tužilaštava i nadležnih organa takođe propisana Zakonom, o čemu ove institucije redovno izvještavaju. Tako da su do sada, pred nadležnim tužilaštvima, dvije prijave odbačene, u jednom slučaju je pokrenut izviđaj i u jednom podignut optužni prijedlog. Nadležni organi su o ishodu okončanog postupka dostavili 16 odgovora gdje u 14 slučajeva nije utvrđeno postojanje nepravilnosti, u dva slučaja su utvrđene nepravilnosti, dok se za preostala dva čeka odgovor – navela je Braletić.
Kome se sve može prijaviti sumnja u korupciju
- Bitno je napomenuti da se prijava, osim Agenciji, takođe može podnijeti interno u samom organu vlasti, privrednom društvu, drugom pravnom licu i preduzetniku, bez prethodnog podnošenja Agenciji. Do sada je 752 zakonska obveznika odredilo lice unutar svoje institucije (u javnom i privatnom sektoru) koje će postupati po podnijetoj prijavi – kaže Kristina Braletić.
Ona ističe da Agencija ove godine daje akcenat na promociju prijavljivanja korupcije direktno kod organa vlasti, privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika, kao i edukaciju lica koja su u navedenim organizacijama određena za postupanje po prijavama zviždača.
- U saradnji sa Centrom za razvoj nevladinih organizacija, već su održane četiri obuke za državne službenike i za predstavnike privatnog sektora, dok je naredna obuka planirana za srijedu, 31. maj 2017. godine, u prostorijama Agencije za predstavnike medija – navodi Braletić.
Kako je kazala, u organizaciji Uprave za kadrove u saradnji sa Agencijom, takođe je predviđena obuka za državne službenike koja će se održati 30. maja, dok će Agencija nastaviti praksu uspostavljenu u prethodnoj godini u odnosu na obuke na regionalnom nivou, za predstavnike lokalnih samouprava i uprava.
Lani tri slučaja dobila zaštitu
Agencija je prošle godine primila devet zahtjeva za zaštitu zviždača, na osnovu kojih je donijela sedam mišljenja, od kojih je u tri slučaja utvrđeno postojanje štete po zviždača ili mogućnosti za nastanak štete zbog podnošenja prijave.
- U ostalim slučajevima Agencija, u smislu Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno odredbi koji regulišu postupak po zahtjevu za zaštitu, nije utvrdila uzročno posljedičnu vezu između podnošenja prijave o ugrožavanju javnog interesa i nastale štete po samog zviždača niti ispunjenost uslova za zaštitu, a koja je predviđena članom 59 i 60 pomenutog zakona. Ove godine je podnijet jedan zahtjev za zaštitu, koji postupak je u fazi prethodnog ispitivanja ispunjenosti uslova predviđenim zakonom – kaže Braletić.
Ona ističe da je uspostavljena dobra saradnja sa nadležnim tužilaštvima i drugim organima koji su nadležni za određena postupanja, prije svega sa Upravom za inspekcijske poslove i Sudskim savjetom.
Pobjeda
