On smatra da će „formula od dva posto prevazići dnevnu politiku i postati prihvatljiva mjera za NATO“. Šefovi država ili vlada zemalja NATO-a saglasili su se u četvrtak na sastanku u Briselu, gdje je Crna Gora prvi put pozdravljena kao članica, da će pojačati napore u borbi protiv terorizma, proširiti podršku globalnoj koaliciji za poraz ISIL-a i povećati izdvajanja za odbranu.
Borba za budžet
Borba za budžet, a ne terorizam noseća je stvarna tema naročito ako se na ulaganja u odbranu gleda u kontekstu Trampove turneje u kojoj je do Brisela došao sa svježe potpisanim ugovorima u Rijadu – kaže Radić.
Podsjećamo da su predsjednik SAD Donald Tramp i saudijski kralj Salman potpisali prošle sedmice niz sporazuma o vojnoj saradnji, koji uključuju dogovor o američkoj prodaji vojne opreme Saudijskoj Arabiji u vrijednosti od 110 milijardi dolara, koji stupa na snagu odmah, dok će sporazumi vrijednosti više od 350 milijardi dolara biti realizovani u narednih deset godina. Jedna od ključnih Trampovih poruka liderima NATO-a u Briselu je bila da države članice moraju da plate svoj dio za odbranu i ispune preuzete obaveze.
Radić smatra da će veća izdvajanja za odbranu postati prihvatljiva za NATO.
Cijenim da će formula od dva posto prevazići dnevnu politiku i postati prihvatljiva mjera za NATO, ali i zemlje koje su neutralne ili po strani od saveza – kaže Radić.
Članice će, kako je dogovoreno, investirati više u odbranu i izvještavati o ulaganjima svake godine. Svaka zemlja će napraviti plan kako da postigne cilj NATO-a i osigura da dva odsto BDP-a bude uloženo u odbranu.
Premijer Crne Gore Duško Marković izjavio je u Briselu da je „Crna Gora spremna i sposobna da odgovori obavezama koje proizilaze iz članstva i da na taj način doprinosi miru i stabilnosti širom svijeta“. Podsjećamo da je ministar odbrane Predrag Bošković ranije za Pobjedu rekao da će Crna Gora do 2024. godine izdvajati dva odsto BDP-a za odbranu.
Obavještajna kancelarija
Osim zajedničke opredjeljenosti za veći odbrambeni budžet, lideri zemalja NATOa su poručili da su spremni za efikasno suprotstavljanje bezbjednosnim prijetnjama, naročito nakon napada u Mančesteru 22. maja kada je bombaš samoubica ubio 22 osobe, među kojima je šestoro djece. Dogovoreno je i da NATO osnuje obavještajnu kancelariju za borbu protiv terorizma kako bi se unaprijedila razmjena informacija između zemalja članica. Uprkos tome, naš sagovornik smatra da još uvijek nema jasnog stava Alijanse po tom pitanju.
Terorizam je snažna tema u medijima i političari iz NATOa daju obećanja o preduzimanju snažnih i odlučnih mjera, ali solidarnost i jasnog stava Alijanse još nema na vidiku – kaže vojni analitičar Radić.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je nakon sastanka u Briselu saopštio da NATO postaje dio koalicije u borbi protiv ISIL-a, ali se neće pridružiti borbenim operacijama.
Sve NATO članice već su individualno članice međunarodne koalicije koje predvode SAD i koja broji 68 nacija, ali NATO kao organizacija do sada nije učestvovao u tome. Naši avioni za nadgledanje pomagaće koaliciji, a nekoliko članica je obećalo da će im omogućiti dopunu rezervoara u vazduhu – rekao je Stoltenberg.
Ove poruke poslate su iz novog sjedišta Alijanse u Briselu, koje je opisano kao „dom za savremenu i ujedinjenu Alijansu i važan element transformacije NATO-a za 21. vijek“.
Pobjeda
