Politika

Marković: Ne želimo distancu s Rusijom

Crna Gora je u 11 godina državne nezavisnosti ostvarila tri najveća cilja, a nejveći je članstvo u NATO alijansi, ocijenio je premijer Duško Marković.
Marković: Ne želimo distancu s Rusijom
Portal AnalitikaIzvor

On je, gostujući u emisiji "Odgovoran odgovor" na Radiju Crne Gore, intergracije u Evropskoj uniji izdvojio kao drugi veliki cilj, dok je kao treći, po mišljenju Markovića, izgradnja autoputa.

Marković je rekao da će Crna Gora, članstvom u NATO, imati priliku da aktivno debatuje o odlukama koja će opredjeljivati budućnost svijeta. Istakao je da očekuje i velike benefite od učlanjenja u Alijansu.

CG predvodnik evropskih integracija

"Ova nedjelja i 10 dana juna će biti istorijske za Crnu Goru u svakom smislu", rekao je Marković.

Ocijenio je da postoji značajan broj građana koji se protive članstvu u NATO iz istorijskih razloga, navodeći da je "sada vrijeme da se svi okrenemo onome od čega ćemo svi imati koristi - i pojedinac i država".

Govoreći o odnosima s Rusijom, Marković je rekao da međunarodna pozicija Crne Gore u istoriji nikad nije bila kao današnja.

"Zaista naša istorija je bila takvog sadržaja da i danas osjećamo negativne posljedice istorijskih događaja, kad Crna Gora nije mogla slobodno da odlučuje, nego su to činili drugi i uvijek na štetu Crne Gore", rekao je Marković, navodeći da je ova generacija političara uspjela da Crnoj Gori vrati dostojanstvo i mogućnost da samostalno odlučuje o svojoj sudbini.

Kad je riječ o Evropskoj uniji, Marković je ocijenio da je Crna Gora predvodnik evropskih integracija.

"Danas se od Crne Gore da rješava probleme, zato smo danas pozvani da damo savjet kako se kritične situacije mogu rješavati", istakao je Marković.

Premijer je rekao i da nije naše opredjeljenje da sa Rusijom imamo političku distancu.

"Mi smo golgotu prošli do onog što su stavovi Rusija povodom članstva u NATO, to je rezultiralo uplitanjem u naše političke procese. Nećemo uraditi ništa da pogoršamo odnose", poručio je Markovć.

Nemamo dilemu o EU

Na pitanje kako vidi budućnost EU, s obzirom na Bregzit, Marković je rekao je došlo do globalnih političkih poremećaja koji su se odrazili na EU i njenu poziciju. Kao primjere je naveo svjetsku ekonomsku krizu i migrantsku krizu, koja je prešla u ozbiljne bezbjedonosne rizike.

"Izbori u Holandiji, i Francuskoj, i promjena raspoloženja u Njemačkoj pokazuju da su nacionalnisti izgubili bitku sa demokratskim evropskim snagama i EU se stabilizuje", ocijenio je Marković.

Premijer je rekao da Crna Gora nema dilema kad je riječ o EU, te da želimo da postanemo članica Evropske unije.

"Mi od toga nećemo odustati kako god izgledala Evropska unija u narednih pet godina", istakao je Marković.

Kad je riječ o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, Marković je rekao da politički otpor i razlike proizilaze iz temeljnog opredjeljenja prema budućnosti Crne Gore, a koji se, prije svega tiču, članstva u NATO i EU.

Marković očekuje da će se tenzije nastaviti i nakon ulaska u NATO, uz poruku da ne može biti ponavljanja u Crnoj Gori.

"Ponavljanja izbora ne može biti, niti će biti. Izbore je priznala međunarodna zajednica. Ako žele da razgovaraju o novima izborima, onda moraju da se vrate u parlament", poruka je premijera Markovića.

Opozicija, kako je rekao, mora biti u parlamentu, navodeći da niko ne smije podržavati ovakav pristup da se dođe na vlast. Predsjednik podsjeća na izjave evropskih zvaničnika koji su saopštili da ne podržavaju bojkot, već da pozivaju na dijalog.

Marković je rekao da je saglasan sa konstatacijama o prekompoziciji na političkoj sceni, naročito kad je riječ o opozciji, poručujući istovremeno da nema podjela u DPS-u.

"Što se tiče DPS-a, sačekaće tu podjelu, u negativnom smislu", rekao je Marković.

Pustiti državne organe da rade svoj posao

Što se tiče lokalnih izbora u Herceg Novom, premijer je rekao da bi bilo dobro da opozicija odmah krene s radom za dobrobit građana te primorske opštine.

Premijer je, kad je riječ o dešavanjima 16. oktobra, rekao da je proces u toku, te da je on važan kako bi se poslala poruka da niko nikad više ne može i ne smije nešto da uradi protiv svoje državu, pripremajući terorističke aktivnosti koje bi uništile naš demokratski razvoj.

"Vjerujem da pravosuđe ima kapacitet da odgovori tom izazovu. Očekujem saradnju Rusije po pitanju izručenja Ananija Nikić. Ako to ne urade, to je njihov odgovor na vladavinu prava", istakao je Marković.

Kometarišući ocjenu opozicije da glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ima selektivan pristup pravdi, Marković je rekao da bi trebalo pustiti državne organe da rade svoj posao.

"Kad su ljudi iz naše partije bili pred sudom, mi se nijesmo javljali da je to politički proces i da iza toga stoje neke političke snage koje imaju pristup tužilaštvu", rekao je Marković, uz ocjenu da nema selektivne pravde.

Govoreći o slučaju Marović, premijer Marković je rekao da su sudski organi i institucije u Crnoj Gori završile svoj dio posla, očekujući da bi Marović trebalo sam da se prijavi na izdržavanje kazne.

Javni dug u 2016. bio dvije i po milijarde

Marković je rekao da državni dug sada na nivou 2,4 milijarde eura, odnosno u procentima 64 odsto.

"Javni dug je nešto veći, jer podrazumijeva i dug opština. U 2016. on je bio dvije i po milijarde eura", saopštio je Marković, uz podsjećanje da je nova Vlada krenula u rješavanje budžetskog deficita.

Ponovio je da je cilj da Crna Gora u 2019-oj godini postigne budžetski suficit, i početak trenda pada javnog duga, što će, osim NATO, EU i gradnje autoputa, biti četvrti važan cilj naše države.

Premijer je optimista i kad je riječ o rokovima za izgradnju autoputa, navodeći kako napreduju radovi i na izgradnji turističkih kompleksa Luštica i Portonovi.

"Ne da očekujem nove strane investicije, nego sam uvjeren da će ih i biti. Interesovanja prema Vladi i ministarstvima, očekujem ozbiljna investiciona ulaganja u poljoprivredi, turizmu, infrastrukturi što će poboljšati stanje u našoj ekonomiji", ocjenjuje primjer.

U slučaju privatizacije Luke Bar, premijer je rekao da se ne smije napraviti greška, te da je privatizacija potrebna, s mnogo većom cijenom, nego što je sada.

"Luka nema samo finansijski, nego i bezbjednosni značaj", kazao je Marković.

Izvor: rtcg.me

Portal Analitika