Tim povodom biće priređeno otvaranje dokumentarne izložbe starih fotografija o paštrovskoj svadbi koju je koncipirala dr Mila Medigović Stefanović, kulturni istoriograf, a potom i predstavljena njena knjiga "Nevjesta u svadbenom krugu" (Beograd - Petrovac na Moru, 2016), o ženskom pismu i ulozi žene u tradicionalnoj paštrovskoj svadbi. Izložbu će otvoriti i o knjzi govoriti Jelena Đurović, donedavna direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore, a učešće će imati i Dušan Medin iz JU Muzeji i galerije Budve.
U muzičkom dijelu programa nastupiće učenici i profesori JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje Budva, koji će izvesti nekoliko aranžmana tradicionalnih paštrovskih svadbenih pjesama.
U pitanju je prvo predstavljenje ove izložbe i monografije u Crnoj Gori, s obzirom na to da su premijerno predstavljene u Etnografskom muzeju u Beogradu na proljeće prošle godne, povodom tradicionalih "Dana Stefana Mitrova Ljubiše", koje su organizovali Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu "Drobni pijesak". Izdavači monografije su pomenuto udruženje "Drobni pijesak" iz Beograda i Društvo za kulturni razvoj "Bauo" iz Petrovca na Moru.
O AUTORKI
Mila Medigović Stefanović (1948), diplomirala je na Grupi za južnoslovensku i opštu književnost Filološkog fakulteta u Beogradu, gdje je i doktorirala na Katedri za bibliotekarstvo i informatiku (teza Istorija Narodne biblioteke u Kragujevcu od osnivanja do 2000. godine). Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na temu Žensko pismo u svatovskim pesmama Paštrovskog primorja. Profesionalno se iskazala kao novinar i činovnik u Svetozarevu, a potom i u Kragujevcu, gdje je bila profesor u više srednjih škola, direktor i bibliotekar istraživač Narodne biblioteke. Bila je predsjednik Bibliotekarskog društva Srbije u Šumadijskom okrugu i saradnik Centra za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Kragujevcu. Autorka je velikog broja naučnih, stručnih tekstova i prikaza iz književnosti, bibliotekarstva i kulturne istorije, kao i knjiga "Nevesta u svadbenom krugu" (1995), "Narodna biblioteka u Kragujevcu: 1866–2004." (2005), "Jagodinsko bibliotekarstvo: 1851–2011." (2011), "Uramljena ljetovanja: prilog turističkoj istoriji Paštrovića" (2013), "Bršljan uz kuću" (zbirka paštrovskih eseja i poezije, 2014), "Nevjesta u svadbenom krugu" (drugo izdanje, 2016), "Sanjivi svet od mesečine" (zbirka ženskih eseja, 2016) i "Muzički život Kragujevca 1835–1950." (u pripremi, 2017). Sa Radomirom V. Ivanovićem priredila je knjigu Mihaila Lalića Međuratno književno stvaralaštvo: proza, poezija i kritika: 1935–1941. (2014). Pokrenula je više periodičnih publikacija u Kragujevcu i realizovala nekoliko dokumentarnih izložbi: "Biblioteka kuća vekova", "Koncertni kodovi Kragujevca", "Tragom 'Koraka'", "Liceum Knjažestva Srbskog (1838–1841)", "Ljubišina pisma", "Uramljena ljetovanja" i "Svadbeni spomenar Paštrovića".
O IZLOŽBI I KNJIZI
Izložbom "Svadbeni spomenar Paštrovića" otvara se jednu od mnoštva "škatulica" u bogatoj "škrinji" paštrovske kulturne baštine. Reprezentativnost kulturnog ambijenta čuva se u bogatim privatnim arhivama zavičajaca, pa je za ovu prigodu otkriven samo manji dio fotografija koje dokumentuju svadbene motive i mnoštvo pratećih detalja oko najznačajnijeg rituala u porodičnom životu Paštrovića. Na dvadeset panoa sa fotografijama, naslovljenih stihovima iz paštrovske svadbene lirike, kao i na zasebno uveličanim fotografijama, izožen je dio paštrovskog "spomenara" višestruko značajnog s aspekta etnografskog, antropološkog, umjetničkog, kulturnog i istorijskog.
Zanimljivo je da će izloža prikazati vjenčanja Paštrovića tokom prve polovine XX vijeka, kako u rodnom kraju, tako i u Srbiji, Makedoniji i Sjedinjenim Američkim Državama
Knjiga predstavlja drugo izdanje "Neveste u svadbenom krugu", prerađene magistarske teze „Žensko pismo u svatovskim pesmama Paštrovskog primorja“, odbranjene na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1993. godine. Prvo izdanje objavio je Oktoih iz Podgorice i predstavio u Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu na Moru povodom Dana opštine Budva 1995. godine. Ideju da se štampa novo izdanje potekla je od Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu "Drobni pijesak". Prerade i dopune u novom izdanju odnose se prevashodno na ijekaviziranje cijelog teksta, što je bila autorkina želja.
