Predstavljajući prisutnima naš paviljon i, ujedno, radove mladih umjetnika Ivane Radovanović i Adina Rastodera tematski objedinjih kroz naziv „Čovjek - Uomo - Human“, on je podsjetio na značaj najveće svjetske smotre savremene umjetnosti.
- Zahvaljujući crnogorskim umjetnicima i kustosima, prethodnih godina imali smo nekoliko veoma zapaženih predstavljanja u Venciji. Crnogorski paviljon na adresi Palazzo Malipiero postao je prepoznatljiv po izložbama koje idu u korak sa najaktuelnijim dometima svjetskog savremenog izraza - naveo je on.
Ljumović je precizirao kako je prostor Crne Gore „sam po sebi jedan veliki palimpsest na kojem su se slojevi kulture i umjetnosti slagali, dokazujući organsku povezanost postojećih i novih umjetničkih izraza“.
- Zato su svi nastupi crnogorskih umjetnika na Bijenalu nosili pečat tog sadejstva koje vlada između dubokih, često nesaznajnih strujanja univerzalnog i upornog tragalaštva za osobenim, čija se autentičnost ne isključuje njegovim eklektičkim predispozicijama... Raduje nas što su ovogodišnji crnogorski učesnici upravo na tragu te zapitanosti nad sudbinom pojedinca i životom... Radovi Radovanović i Rastodera jesu antropološka traganja koja sežu i do bitnih ontoloških pitanja, a koja je stvarnost aktuelizovala novoepohalnim neuralgijama, sve vidljivijim u odnosu između pojedinca i svijeta. Otuđenje, apsurdnost, grotesknost jesu dominantni motivi koji u ovim radovima zazivaju zapitanost nad onim što je danas postalo tako prisutno - istakao je ministar.
Na kraju, kako potcrtava, slobodno se može reći da su radovi Radovanović i Rastodera „promišljene umjetničke varijacije upravo na tu humanu bezsvojstvenost“.
- To ove radove čini svojevrsnim umjetničkim upozorenjem koje na vrlo efektan način korespondira sa sloganom Bijenala „Viva arte viva“, to jest sa aktuelizovanjem pitanja života u umjetnosti - zaključio je Ljumović.
Zeković: Humana dimenzija umjetnostiIstoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković smatra za izuzetnu čast što na 57. Venecijanskom bijenalu govori o projektima Radovanović i Rastodera kojima se Crna Gora predstavila na najprestižnoj svjetskoj manifestaciji umjetničkog stvaralaštva.
- Polazeći od teme ovogodišnjeg Bijenala „Viva arte viva“, kuratorka crnogorskog paviljona Žana Filipović odabrala je radove eminetnih predstavnika savremene crnogorske likovne scene koju danas definišu spontanost i improvizacija u stvaralačkom procesu, dominacija podsvjesnog, ali i intelektualna meditacija nad djelom, a sve u kontekstu stava da je „svaki iracionalizam obitavanje racionalizma i njegova apstraktna dopuna“. Kao umjetnici koje karakterišu različite likovne poetike i kognitivno-kreativne reference, Radovanović i Rastoder u Palati Malipjero, predstavljaju se odvojenim projektima koje u širem kontekstu povezuje moto crnogorske izložbe... Prezentacijama ovih mladih i talentovanih umjetnika dostojno je predstaviljena crnogorska umjetnička scena na 57. Venecijanskom bijenalu, a ovogodišnji slogan zapravo izražava suštinu njihovog stvaralačkog kreda koje se zasniva na životnoj esenciji umjetnost i njenoj humanoj dimenziji sagledanoj kroz prizmu Čovjeka - zaključila je naša renomirana istoričarka umjetnosti.
Filipović: Savjest vremenaKuratorke crnogorskog paviljona u Veneciji, osvrnula se na samu temu ovogodišnjeg Bijenala.
- „Viva Arte Viva“ upravo je poziv za obnavljanje misije i žive vjere u umjetnost, koja je u evropskoj civilizaciji živjela od antičkih vremena. Umjetnost je spona među narodima i kulturama, temelj za komunikaciju, zasnovan na razmjeni različitih umjetničkih dostignuća, koncepcija i shvatanja. I crnogorski umjetnički doprinos ovogodišnjem Bijenalu oslonjen je na koncept prema kome umjetnost postaje savjest vremena i čin visoke odgovornosti. Umjetnost je veza sa prošlošću,sud, stav o sadašnjosti i vizija budućnosti. Upravo su na toj relaciji, iskazujući svoj stav o sadašnjosti i budućnosti, umjetnički projekti darovitih crnogorskih umjetnika mlađe generacije, Radovanović i Rastodera - navela je istoričarka umjetnosti Žana Filipović.
Ona je podsjetila da svijet sve više okupiraju elektronski mediji, ali da je umjetnost „i dalje dio intimnog doživljaja“, te da je „u njoj kao u lavirintu sačuvana čovjekova misao i pohranjena duhovna vrijednost“.
- Učestvovanjem na 57. Bijenalu umjetnosti u Veneciji, Crna Gora pokazuje da podržava ovakve susrete, jer želimo da uspostavimo umjetničku komunikaciju i protok ideja i, na kraju, da razmjenimo iskustva sa različitim kulturnim prostorima. Umjetnički projekti Radovanović i Rastodera predstavljaju jedan od mnogobrojnih dokaza da se savremeno društvo može, ali i mora sjediniti sa umjetnošću. Dakle, neka živi umjetnost - „Viva arte viva“ - i nek učini ljudski život boljim, a civilizaciju u kojoj živimo svrsishodnijom - zaključila je komesarka Filipović.
