"Cijenim da je ova konferencija izrasla u značajan međunarodni događaj na kojem otvaramo dileme i tragamo za najboljim rješenjima. Stoga je i ove godine Vlada Crne Gore pomogla organizaciju Foruma. Koristim priliku da Atlantskom savezu, kao nosiocu ideje o održavanju ovakvog foruma, čestitam na posvećenosti ovom projektu, i vjerujem, već mogu reći – na uspješnoj organizaciji. Juče sam se vratio iz Vašingtona gdje sam govorio na konferenciji sličnog profila - na sastanku Core grupe Minhenske bezbjednosne konferencije. I taj eminentni skup i ovaj današnji u Budvi, kao i razgovor koji sam imao sa državnim sekretarom Sjedinjenih Država gospodinom Tilersonom, uvjeravaju me da su teme bezbjednosti u fokusu pažnje ne samo u našem regionu i Evropi, već i širom svijeta'', istakao je Marković.
Kako je naveo, evroatlantski prostor je danas suočen sa novim prijetnjama i izazovima.
"To znači da se nijesu ostvarila očekivanja da će kraj Hladnog rata i intenziviranje procesa ujedinjenja Evrope istovremeno značiti i prestanak opasnosti od novih oružanih sukoba. To takođe znači da su demantovana mišljenja da je istorijska misija NATO-a i transatlantske zajednice završena. Danas zapravo vidimo da su takve prognoze bile neutemeljene. Evroatlantski prostor suočen je s novim prijetnjama i izazovima koji su raznovrsniji, kompleksniji i po mnogo čemu opasniji nego u vrijeme Hladnog rata. Vjerujem da ćemo se saglasiti da na današnjoj globalnoj sceni ne postoji bolji bezbjednosni okvir od onoga koji pruža Sjevernoatlantska alijansa. Čemu onda čuđenje i protivljenje na pojedinim adresama što je Crna Gora odlučila da svoje ključne nacionalne interese veže za evroatlantsku porodicu država i naroda'', naveo je Marković.
On je ponovio da je Crna Gora ovaj istorijski cilj dostigla za manje od 11 godina od obnove državne samostalnosti.
''Sjetićete se, uostalom, da smo prošle godine ovdje govorili da očekujemo potpisivanje Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u. Danas sa zadovoljstvom saopštavamo da su sve države članice ratifikovale ovaj akt i da će Crna Gora biti prisutna za dvije nedjelje na Samitu Alijanse u Briselu. Formalno, 5. juna očekujemo uručenje našeg ratifikacionog dokumenta Stejt Departmentu i od toga trenutka Crna Gora će biti punopravna članica najmoćnijeg saveza današnjice'', naglasio je premijer.
Marković je iskazao uvjerenje da je to događaj koji donosi više mira i stabilnosti našoj državi, ali i svima ostalim na Balkanu.
''Ali ono što želim ovom prilikom da potenciram – donosi i veću šansu za ekonomski napredak Crne Gore. Potkrijepiću to samo jednim, ali vrlo slikovitim podatkom: neto priliv stranih investicija u prva dva mjeseca 2017. godine bio je 64,6 miliona eura što je značajno više u odnosu na uporedni period prošle godine kada je ostvaren neto odliv. To se, dakle, događa u trenutku kada je već bilo izvjesno da je Crna Gora pred vratima Alijanse i svi parametri ukazuju da će taj trend u narednom periodu biti jos pozitivniji. Vjerujem, dakle, da će kredibilni investitori, prije svega oni sa Zapada, cijeniti činjenicu da je Crna Gora dio NATO-a i da je to garant mira i stabilnosti države, odnosno garant sigurnosti njihovih investicija, uz vladavinu prava kao uslov svih uslova za privlačenje stranog novca'', naveo je Marković.
On je istakao da sudeći po značajnom interesovanju investitora, do kraja godine očekuje dalja poboljšanja na tom planu.
''Sa stranim investitorima dobijamo više novca, nova radna mjesta, ali i nova znanja i prakse za naše građane. Prije svega, za mlađe i obrazovane kadrove koji će na taj način dobijati sve više šansi i mogućnosti da svoju egzistenciju vežu za Crnu Goru. To je najvažniji posao ove Vlade, na koji smo fokusirani bukvalno svakog dana! Rezultate na tom planu očekujemo vrlo brzo, kroz veći rast bruto društvenog proizvoda, što će stvoriti pretpostavke i za bolji životni standard svakog našeg građanina i svake porodice'', kazao je Markvoić
Kako je dodao, Crna Gora je svjesna da članstvo u NATO-u ne znači samo korišćenje benefita i privilegija koje donosi Alijansa.
''Mi želimo da preuzmemo odgovornost i dijelimo teret sa ostalim državama članicama u uspostavljaju sigurnijeg okruženja u cijelom svijetu. I prije članstva smo, učestvujući u različitim misijama kako NATO-a, tako i EU i UN, doprinosili uspostavljanju mira na različitim meridijanima, a tom cilju ostajemo i dalje posvećeni. Takođe, svjesni smo posebne odgovornosti i uloge Crne Gore u našem regionu, gdje ćemo se truditi da budemo stožer stabilnosti i promoter demokratskih vrijednosti i praksi na kojima je Alijansa osnovana. U tom kontekstu, želim posebno da istaknem odnos sa partnerima na kojem će Crna Gora ubuduće insitirati, a koji smatram da treba da slijede sve susjedne države. Naime, moramo sami da nosimo teret i odgovornost za dešavanja u svojim državama, kao i u našem okruženju; jednostavno rečeno – moramo da sami rješavamo svoje probleme. Ne možemo da ih stavljamo na sto partnerskih država i očekujemo od njih da rješavaju naše unutrašnje, ili susjedske nesuglasice i nerazumijevanja'', kazao je Marković.
Prema njegovim riječima, to ne znači da kao još nedovoljno snažne demokratije ne treba da tražimo savjet.
''Važno nam je svakako da partneri pošalju jasnu poruku otvorenih vrata EU i NATO i regionu Zapadnog Balkana daju sigurnost evropske perspektive i boljeg života koju ona nosi sa sobom. Ta poruka međutim mora biti jasna i konkretna. Mora biti vidjiva i opipljiva. Uopštena, rekao bih i maglovita poruka da su vrata EU i NATO-a otvorena za sve one koji ispune kriterijume – našim građanima ne znači mnogo! Evropa je već toliko prisutna na Zapadnom Balkanu da nema nejasnoća u pogledu spremnosti i kapaciteta pojedinih država, a u skladu sa tim i realnih rokova u kojima se može očekivati ispunjavanje kriterijuma. Kada se u tom kontekstu govori o Crnoj Gori, uzimajući u obzir pregovarački proces koji smo do sada prošli, kao i ono što nas još očekuje do kraja puta, ne vjerujem da bilo ko u Evropskoj uniji sumnja da u narednih najviše pet godina mi možemo ispuniti sve preostale kriterijume za članstvo! Za neke druge države Zapadnog Balkana, realno je da taj rok mora biti znatno duži. Mi dakle ne tražimo da Crnoj Gori bilo ko gleda kroz prste. Tražimo da se naši rezultati realno vrjednuju i da nam Evropska komisija jasno kaže: ako budete radili kao do sada, završićete posao za pet godina!'', zaključio je Marković.
Predsjednik Atlanskog saveza Savo Kentera je istakao da je dosta bilo bitaka i ratova i da ovim ulaskom Crna Gora ispisuje nove stranice istorije bez grijeha, stranice slboode.
''Dosta je bilo grohota bitaka i ratova očaja i mraka ulaskom Crne Gore ispisujemo stranice nove istorije bez grijeha i ispisujemo nove stranice slobode. Prošle godine poželjeli smo da vidimo Crnu Goru kao punopravnu članicu NATO saveza, i to se i obistinilo. Za manje od dvije nedjelje zastava Cne Gore će se zavijoriti i u briselu. Ovo nije nikakva nagrada već zaslužen put'', kazao je Kentera u uvodnim riječima.
On je dodao da za Crnu Goru članstvo u NATO-u predstavlja istorijsku prekretnicu ne zbog činjenice što postajemo dio sistema bezbjednosti, već što po prvi put u novijoj istoriji postajemo dio Zapada dijeleći sve one vrijednosti za koje se čitav Zapad zalaže.
''Ono što demokratsku zapadnu evropu i zapadni svijet razlikuje jeste poštovanje čovjeka, slobode. Za razliku od diktatura i komunizma, na zapadu premijeri, kancelari i predsjednici vrše vlast, a građani su suvereni, i to je demokratija. U totalitarnim režimima predsjednici vladaju zemljom i to je razlika'', kazao je Kentera.
On je naveo da oni koji cijele države i narode tretiraju kao ličnu svojinu moraju lično doživjeti i poraz kada država postane dio kolektivnog bezbjednosnog sistema.
''Razumijem protivljenje i bijes Rusije zbog našeg ulaska u NATO. Metode nam nijesu strane i nismo bili iznenađeni postupcima. Rusija mora shvatiti i pomiriti se sa činjenicom da Crna Gora jeste članica NATO saveza. Takođe mora shvatiti da naše članstvo nije usmjereno protiv bilo koga već se radi o našem oprjedljenju. Ali moraju shvatiti da ko god radi protiv naše države mora nositi posljedice zbog toga. Ulaskom u NATO potvrdilo se više stvari prvo da sjeverne države i Evropa nijesu zaboravile na ovaj region već da su i dalje prisutni i da žele da doprinesu miru i stabilnosti. Spriječen je uticaj širenja Rusije u ovom regionu. Povećan uticaj Rusije se morao zaustaviti jer Balkan jeste i biće interesna zona Zapada'', istako je Kentera.
On je naveo da pred nama je još dosta posla kako bi zaokružili čitavu priču.
''Naš ulazak će doprinijeti miru i stabilnosti ali tu nije kraj. Svjesni smo šta se dešavalo u Makedoniji, da ni u BiH situacija nije baš sjajna. Trenutna politika vojne neutralnosti Srbije ne može biti održiva u vojnoj perspektivi. Sve ovo ukazuje da čitav region mora postati dio kolektivnog sistema bezbjednosti kako bi počeli da uvažavamo i poštujemo jedni druge'', kazao je on.
On je iskazao uvjerenje da će Crna Gora opravdati povjerenje koje je ukazano od svih članica, te da će već u skorije vrijeme dati svoj doprinos u globalnim akcijama, borbi protiv terorizma, ali i u unutrašnjim poslovima, slobodi medija, suzbijanju kriminala...
L.Đ.
Foto: I. Božović
