Rast BDP-a za narednu godinu će, prema projekcijama, iznositi 3,3 odsto.
"Ekonomski rast za prošlu godinu procijenjen na 2,5 odsto bio je niži od očekivanog, kada se poredi sa 3,4 odsto iz 2015. godine. Investicije u najveći infrastrukturni projekat, gradnju autoputa, koji je većinom finansiran iz kredita Kine, su glavni pokretači rasta", navodi se u izvještaju.
Međutim, visok uvoz koji je povezan sa projektom doveo je do trgovinskog deficita i ostavio značajan teret na rast, skoro neutrališući pozitivan doprinos bruto kapitala.
"U isto vrijeme, zabrinutost oko fiskalne discipline porasla je u prošloj godini, posebno u periodu do izbora kada je došlo do značajnog povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja", rekli su iz EBRD-a.
Međutim, od tada je Vlada preuzela mjere da zacrta put fiskalnoj konsolidaciji.
"Kako raste proizvodnja električne energije slijedeći proizvodnju iz nove vjetroelektane Krnovo i kako će turistički sektor najvjerovatnije biti ojačan novootvorenim avio linijama sa zemljama članicama EU, očekujemo rast u ovoj godini na tri odsto i 3,3 odsto za narednu godinu", objasnili su iz EBRD-a.
Međutim, zabrinjavajući rast javnog duga u posljednjih nekoliko godina, projektovan na 80 odsto BDP-a u narednoj godini, može zahtijevati bolne mjere štednje na drugim mjestima, posebno ako stopa ekonomskog rasta oslabi.
Crna Gora je u regiji jugoistočne Evrope, kojoj je rast u ovoj godini povećan 0,1 odsto na 3,1 odsto, dok se za narednu godinu prognozira rast od tri odsto.
BDP Srbije će ove godine rasti 2,9 odsto, Bosne i Hercegovine (BiH) 2,5 odsto, Makedonije 2,4 odsto i Kosova 3,5 odsto.
Za regiju srednje Evrope i baltičkih zemalja, kojoj pripada i Hrvatska, EBRD prognozira rast od 3,1 odsto u ovoj i narednoj godini. Najsnažnije bi ove godine po procjenama EBRD trebalo da raste privreda Poljske i Slovačke, 3,2 odsto. Slijede Letonija sa 3,1 odsto i Mađarska sa tri odsto.
U banci predviđaju rast od 2,4 odsto u ovoj godini za cijelu grupu u kojoj posluju, neznatno slabiji nego što su procijenili u novembru prošle godine. U narednoj godini tempo bi trebalo da blago ubrza i dostigne 2,8 odsto.
U EBRD-u su ponovo ukazali na brojne rizike, izdvajajući geopolitičke napetosti i sigurnosne prijetnje u regiji EBRD-a i oko nje, čiji uticaj na turizam i povjerenje ulagača nije moguće procijeniti.
Značajnu neizvjesnost generiše i ekonomska politika novog američkog kabineta i mogućnost nagle eskalacije protekcionizma širom svijeta.
Iz banke su upozorili da bi dodatno povjerenje ulagača mogao poljuljati ishod pregovora o Brexitu.
Značajan faktor rizika za regiju je i Kina i njena ekonomska politika, dok bi izglede za Rusiju, zemlje srednje Azije i istočne Evrope i Kavkaza mogao prigušiti pad cijena nafte.
MINA business
