Poslije "najuzbudljivije i najburnije" izborne kampanje u skorije vreme, Francuzi su se "suprotstavili populizmu i napravili istoriju", piše Ekonomist.
Pobjeda 39-godišnjeg Makrona u trci protiv desničarske kandidatkinje Marin Le Pen "nedvosmisleno pokazuje da je moguće u zapadnoj liberalnoj demokratiji kreirati proevropski, centristički odgovor na populizam i nacionalizam".
Makron će postati najmlađi francuski predsjednik, oborivši prethodni rekord koji je držao Napoleon Treći Bonaparta, nećak Napoleona Prvog, koji je izabran 1848. sa 40 godina.
Bivši ministar ekonomije, bankar po profesiji, nikada nije bio u izbornoj kampanji, a svoj politički pokret "Pokret" osnovao je prije samo 13 mjeseci. U tom trenutku je izgledala nevjerovatna mogućnost da se izbori protiv postojećih partijskih mehanizama s velikim finansijskim sredstvima i višedecenijskim iskustvom.
Od osnivanja Pete Republike 1958, nijedan nezavisni kandidat bez izbornog iskustva nije bio ni blizu predsjedničke funkcije.
"Makron je, ipak, uspio da iskoristi razočarenje Francuza, zahvaljujući kombinaciji zastrašujuće samouvjerenosti, mudre procjene političkih snaga u Francuskoj i dobre doze sreće", ocjenjuje Ekonomist.
Makronova "izvanredna politička avantura", počela je opažanjem da postojeće francuske partije ne samo da ne uspjevaju da odgovore na strah koji jača populizam, nego da i stara podjela partija na ljevicu i desnicu onemogućava da se napravi politički bedem protiv jačanja populističkog nacionalizma, kao i da se postigne konsenzus o ekonomskim reformama.
Ekonomist podsjeća da je Makron u svojoj knjizi "Revolucija" napisao da su se tradicionalne partije, umjesto da se bore protiv ideja desničarskog Nacionalnog fronta, pokušavale da ga isključe iz vlasti. Makron je tvrdio da političari moraju da ponude otvoreno, tolerantno, proevropsko društvo, zasnovano na podsticanju privatnog preduzetništva prije nego na njegovom rušenju ili prevelikoj zaštiti, i stvaranju puteva za izlazak iz siromaštva žrtava globalizacije.
Makron se suočava s podijeljenom zemljom i velikim očekivanjima, piše Ekonomist, ocjenjujući da će populizam i Nacionalni front ostati važan faktor u francuskoj politici.
Makronova sposobnost da oživi povjerenje i sprovede reforme biće od važnosti za cijelu Evropu. Očekuju ga parlamentarni izbori u junu, a bez podrške parlamenta neće moći da sprovede reforme.
Ukoliko ne uspije, sjledeći put će biti teže nego ikad zaustaviti rast populizma i spriječiti Nacionalni front da dođe na vlast, ocjenjuje Ekonomist.
Izvor: N1
