Piše: Marija Ivanović
Da je Karl Marks sada među živima, socijalni horor „Get Out“ u režiji Džordana Pila postao bi njegov omiljeni film. Da, toliko je dobar. Postoji mnogo razloga zbog kojih je nemilosrdna satira o položaju Afroamerikanaca u 21. vijeku za sada filmski događaj godine.
Vrišteća paranoja
Prvo, govorimo o debitantskom filmu. Drugo, potpisuje ga glumac, komičar Džordan Pil. Treće, film spakovan u žanr horora iznosi ozbiljnu poruku pritom zabavljajući gledaoce. Četvrto, „Get Out“ je ostvarenje koje je izuzetno važno u eri uspona Donalda Trampa, porasta nasilja prema Afroamerikancima i pokreta Black Lives Matter.
U fokusu su Kris (Danijel Kaluja) i Rouz (Alison Vilijams, poznata po seriji „Girls“), Afroamerikanac i bjelkinja koji izlaze pet mjeseci. Kris treba da upozna njene roditelje i plaši se da će im smetati boja njegove kože. Rouz ga uvjerava da će sve biti u redu - njen tata bi, da je mogao, glasao za Obamu treći put. Ipak, od prvog trenutka kada Kris uđe u najbjelju kuću na svijetu, atmosfera postaje napeta. Sve što ga okružuje vrišti, budi paranoju i poručuje da je upao u zamku.
Reditelj je uložio mnogo u stvaranje jezive atmosfere i građenje kjubrikovskog iščekivanja da se dogodi nešto užasno. Od 104 minuta, dobar dio vremena pitaćete se šta se, dođavola, događa u kući porodice Armitidž i vrtjeti u glavi filmove kao što su „The Night of the Living Dead“ i „The Stepford Wives“.
Zašto njihove vještački nasmiješene afroameričke sluge imaju robotski govor i pokrete? Ima li Rouzina majka psihijatrica neke veze sa zombijevskim, hipnotisanim ponašanjem „previše bijelih“ gostiju? Zbog čega se jedan Afroamerikanac, iako je vrlo mlad, ponaša kao bijelac u dubokim godinama?
Promišljeni detalji
Odgovori stižu tek u trećem dijelu, kada je rasna paranoja već duboko zavladala umom gledalaca. Tada umjesto paranoične drame nastupa punokrvni horor čije je nasilje nevjerovatno zadovoljavajuće, a obrti maestralni. Odjednom posljednji komadić puzle upada na svoje mjesto. Grandiozna slagalica je sastavljena. Mozak radi 200 na sat i prisjeća se sitnih „uskršnjih jaja“ koja je reditelj ostavljao na vidljivim mjestima cijelim putem.
Mnogi iskusni reditelji ne mogu da snime film čiji je svaki detalj pažljivo promišljen i pun kulturoloških opservacija, a istovemeno brz, zastrašujući i zabavan. Socijalna pitanja i pop reference toliko su dobro umetnuti da se sve vrijeme smijete, ali ne prestajete da razmišljate o pitanjima koja pokreće Pil. Kasting je perfektan, soundtrack savršen, scenario napisan bez suvišne riječi, dramaturgija lišena jeftinih šokova, a motivacije likova izgrađene bez greške u koracima.
Naslov filma poručuje „Bježi!“, ali ovom filmu niko neće moći da pobjegne, niti će to željeti. Izazivamo vas da ga izbacite iz glave mjesecima poslije prvog gledanja. Vjerujte, biće ih još mnogo.
Ocjena: 9,5 / 10
SPOJLER ZONA
Pet najboljih uskršnjih jaja
Film „Get Out“ puca od pažljivo umetnutih simbola i asocijacija koji grade ubjedljivu sliku o prigušenom glasu Afroamerikanaca u modernom svijetu. Neke ćete povezati u predfinalu, a ostale tek poslije više gledanja. Evo liste najboljih „uskršnjih jaja“ genijalnog Džordana Pila.
JELEN: Rouzin otac govori da su jeleni („buck“) zagađivači ekosistema i priča kako ih sve treba pobiti. Afroamerikance u SAD pogrdno zovu „black buck“.
PAMUK: Okovani Kris sprečava Rouzinu majku da ga hipnotiše stavljajući pamuk iz iscijepane fotelje u uši. Spašava se „berući pamuk“ – referenca na robove koji su radili ovaj posao na plantažama.
OLIMPIJSKE IGRE: Rouzinog djeda pobijedio je Džesi Ovens u kvalifikacijama za Olimpijadu. Na Olimpijskim igrama 1936. godine u Njemačkoj izašao je kao pobjednik ispred Adolfa Hitlera simbolično pokazujući da bijela supremacija ne postoji. Rouzin djed nikada nije prebolio poraz, što je pokazano u genijalnoj sceni noćnog trčanja vrtlara.
KAŠIKA: Srebrna kašika kojom Rouzina majka udara keramičku šoljicu i hipnotiše je simbol višeg staleža i samoproklamovane bijele supremacije.
POTOPLJENO MJESTO: Bestežinsko stanje nalik plutanju kosmosom u koje upada Kris reditelj naziva „potopljenim mjestom“. Jeziva metafora pokazuje kako se osjećaju Afroamerikanci kada bijelci guše njihove glasove.
Gospodar jeze
Rouz u najjezivijoj sceni traži narednu žrtvu na internetu. Na zidu iza nje, stoje fotografije njenih bivših momaka kao preparirane, trofejske glave životinja. Pije mlijeko iz čaše i jede Frooty Loops odvojeno, ne miješajući ih. Ovo je simbol nemiješanja bijele i crne rase, ali i asocijacija na Kjubrika čiji je junak ušao u istoriju ispijajući mlijeko u filmu „Paklena pomorandža“.
Režija: Džordan Pil. Uloge: Danijel Kaluja, Alison Vilijams, Bredli Vitford, Kejleb Landri Džouns, Stiven Rut Trajanje: 104 min