Iz Koalicije NVO-saradnjom do cilja poručili su na pres konferenciji da bi predlozi zakona, koje je Vlada Crne Gore usvojila 30. marta, u velikoj mjeri ugrozili rad mnogih NVO, zbog toga što podrazumijevaju “drastično” smanjenje finansijske podrške iz državnog budžeta projektima NVO.
Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Ana Novaković, kazala je da će se, ukoliko ne bude prihvaćena inicijativa za povlačenje Zakona, predstavnici Koalicije NVO povući članstvo iz radnih grupa i tijela koje je formirala Vlada.
“Razlog je taj što više ne želimo da budemo dekor, tj. ne želimo da u procese donošenja propisa ulažemo naše znanje i resurse, a da na kraju, samo nakon sjednice Vlade dobijemo informaciju da ono u šta smo uložili znanje i vrijeme ni na koji način nije uzeto u obzir”, poručila je Novaković.
Vlada je u predlogu Zakona, kako je ukazala, propisala da će se projekti finansirati u iznosu od najmanje 0, 2 odsto tekućeg godišnjeg budžeta, dok će za kofinansiranje projekata podržanih iz EU fondova biti obezbijeđeno dodatnih 0,1 osto budžeta.
“Prevedeno u cifre, to znači da bi ukupna sredstva, koje Vlada godišnje namjerava da usmjeri na realizaciju projekata u svim oblastima od javnog interesa, iznosila 2, 4 miliona eura, čime Crna Gora ostaje država sa najmanjim izdvajanjima za projekte u oblastima od javnog interesa u regionu”, precizirala je Novaković.
Prema njenim riječima, rješenjima u pogledu finansiranja projekata NVO, Vlada dokazuje da NVO još uvijek smatra socijalnim kategorijama, iako te organizacije, kako je navela, u budžet vrate onoliko koliko iz njega dobiju za projekte.
“Nasuprot tome, stoji činjenica da su NVO stabilni poslodavci, koji po osnovu poreza i doprinosa za zaposlene u državni budžet uplaćuju više od dva miliona eura godišnje” istakla je Novaković.
Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, ocijenila je da se Ukidanjem Fonda od dijela prihoda od igara na sreću onemogućava razvoj servisa podrške građanima i ukida mogućnost da izađu iz siromaštva.
“Fond daje podršku aktivnostima koje država ne može da sprovede, kao što su programi smanjenja štete, i određeni programi koji su namijenjeni LGBT populaciji. Država ne može izaći na teren i raditi kao naši socijalni radnici, psiholozi i vršnjački edukatori, jer za to nema dovoljno stručnog kapaciteta, a i to su zadaci koji se rade iz srca, a ne za platu”, istakla je Vujović.
Ona je objasnila da su Juventasovi projekti pojedinačno koštali onoliko koliko, kako je pojasnila, državu košta jedno radno mjesto u državnim organima.
„Važno je napomenuti da se tokom šest ili 12 mjeseci rada naših servisa pruži mnogo više, nego što fizički može postići jedan zaposleni u Centru za socijalni rad“, ukazala je Vujović.
Prema njenim riječima, državne institucije moraju da shvate kolika je vrijednost jakog NVO sektora, a ne da, kako je kazala, vrše pritisak onemogućavajući te organizacije da od države dobiju podršku „koja je i do sada bila nedovoljna“.
Izvršna direktorica Udruženja Mladih sa hendikepom (UMHCG), Marina Vujačić, kazala je da je za oblast zadovoljavanja potreba osoba sa invaliditetom ranije opredijeljivano 40 odsto ukupne raspodjele dijela prihoda od igara na sreću.
„Iako je Komisija imala obavezu da projekte podrži sa 60 odsto od ukupno traženih sredstava, to se posljednjih godina nije dešavalo, već su nam projekti iznosili u prosjeku oko 25 hiljada eura“, rekla je Vujačić.
UMHCG je prošle godine, kako je istakla, za poreze i doprinose uplatilo 42 hiljade eura, a podrška države za dva projekta realizovana u 2016. godine bila je vrijedna 37 hiljada eura.
„Moramo imati u vidu da postoji 21 oblast od javnog interesa, a sve i da oblast koja se odnosi na osobe sa invaliditetom bude prioritetna, za nju će se izdvajati neuporedivo manje nego što je to sada slučaj. Dakle, servisi NVO će se gasiti ili će se svoditi na minimum“, istakla je Vujačić.
Izvršna direktorica Mreže za edukaciju i razvoj servisa podrške (MERSP), Miluša Žugić, rekla je da usluge servisa koje pružaju NVO, članice tog udruženja, dnevno koristi više od 300 osoba sa invaliditetom i 140 pripadnika drugih marginalizovanih grupa.
„Ako se ukine finansiranje od dijela prihoda igara na sreću, sve osobe sa invaliditetom, pogotovo na lokalnom nivou, ostaće uskraćene za podršku i pomoć koja im je neophodna“, kazala je Žugić.
Ona je istakla da neke servise pruža i država, ali da građani uglavnom nemaju povjerenja u takve servise.
„U dnevnim centrima koje pruža država postoji jako mali broj korisnika, dok je u udruženjima i NVO taj broj daleko veći. Ako bi predloženi Zakoni stupili na snagu, svi korisnici naših usluga bi ostali uskraćeni za kvalitetnu podršku.
Ona je poručila da se iz Fonda od igara na sreću ne finansiraju NVO, već politike i usluge koje te organizacije pružaju.
Tekst i foto: PR Centar
