Politika

Abazović: Ne dolazimo na sjednicu

Građanski pokret URA neće prisustvovati sjednici parlamenta u petak na kojoj će biti raspravljano o usvajanju protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u, saopštio je predsjednik pokreta, Dritan Abazović, i apelovao da taj dan na Cetinju protekne mirno.
Abazović: Ne dolazimo na sjednicu
Portal AnalitikaIzvor

Skupština će se na sjednici, koja će biti održana u petak na Cetinju, izjasniti o Predlogu zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, kojim se obezbjeđuju uslovi za stupanje Crne Gore u NATO.

Abazović je, nakon sastanka sa ambasadorima i predstavnicima ambasada u Crnoj Gori, kazao da su imali vrlo ugodan razgovor na kom su razmijenili mišljenja, koja su manje-više poznata.

On je naveo da URA imao odličnu komunikaciju sa međunarodnom zajednicom i sa predsztavnicima stranih ambasada u Crnoj Gori

„Mi smo ponovili svoj stav – da u petak nećemo biti u Skupštini na Cetinju. URA ni na jedan način ne ugrožava prolazak Protokola“, kazao je Abazović novinarima nakon sastanka.

Mogao bi, prema njegovim riječima, neko da im zamjeri kada ta odluka ne bi mogla da se donese bez njihovih glasova.

„Ali s obzirom na to da našiu glasovi nisu potrebni za prolazak protokola, onda svi oni koji budu bili tamo iznad one izmišljene većine koja je nastala 16. oktobra, ne idu da pomažu Crnoj Gori i demokratskim procesima, nego striktno Demokratskoj partiji socijalista. Mi u tome nećemo učestvovati“, rekao je Abazović.

U URA-i se, kako je kazao, raduju što će Crna Gora biti punopravna članica NATO-a.

„Vjerujemo da je vrijeme koje dolazi nakon što budemo punopravna članica Alijanse je vrijeme velikih promjena u Crnoj Gori i velikog pospremanja unutar naše kuće, da će se relaksirati odnosi unutar naših građana, što je najvažnije“, naveo je Abazović.

On je rekao da URA poštuje i cijeni građane koji imaju mišljeje suprotno od njihovog i misle da Crna Gora ne treba da bude članica NATO-a.

„Moramo razmšljati o svima. Crna Gora mora da se miri, nije dobro da se spaljujemo mostove i propagiramo politiku izdajnisštva i progona, mi se zalažemo za suprotne, evropske vrijednosti“, poručio je Abazović.

On je apelovao da petak na Cetinju protekne mirno, navodeći da očekuje da bude tako.

Nakon toga, smatra Abazović, kreće nova faza – faza promjena, demokratije i demokratske smjene vlasti u Crnoj Gori.

„Faza kada treba da se bavimo pitanjima u vezi sa životnim standardom, ekonomijom, ukupni napredak našeg društva, a da ove teme svađalice koje su svađaliceunutar vlasti i opozicije, ili samo unutar opozicije, treba da na neki način zanemarimo i treba da budemo posvećeni onome što je budućnost građana Crne Gore“, dodao je Abazović.

Kako je kazao, istina je da je 25 od 28 članica NATO-a odluku o članstvu u Alijansi donijelo u parlamentu.

„Ali je najveća istina da od 25 članica koje su odluku donijele u parlamentu, nijedna nije imala nikakvu parlamentarnu krizu nego je u svakoj parlament funkcionisao u ful kapacitetu“, saopštio je Abazović.

Na pitanje da li su ga ambasadori i predstavnici ambasada nagovarali, odnosno savjetovali, da u petak budu u parlamentu, s obzirom na to da se zalažu za članstvo Crne Gore u Alijansi, Abazović je rekao da je prethodnih sedam dana bilo vrlo intezivne diplomatske aktivnosti i mnogo bilateralnih sastanaka.

„Ali mi vodimo vrlo principjelnu politiku i građani oko toga ne treba da imaju nikakve dileme“, poručio je Abazović.

Kako je rekao, predstavnici međunarodne zajednice, pogotovo NATO članice, misle da treba da budemo u Skupštini u petak.

„Ja poštujem takav stav i mislim da nije u suprotnosti sa njihovim načelima od ranije, ali mislim da su oni svojim prisustvom i danas pokazali nmeđusobno poštovanje i to je demokratija“, naveo je Abazović.

Ambasador Slovačke u Podgorici, Roman Hloben, je, kako je kazao, došao da na bojkot parlamenta odgovara dijalogom.

„Nisam došaso da ubijedim URU da glasa za NATO. Njihov stav mi je poznat. Crna Gora će postati članica sa URA-om ili bez nje“, saopštio je Hloben.

On je, kako je kazao, uvjeren da je ulazak Crne Gore u NATO drugi najveći spoljnopolitićki uspjeh države, nakon obnove nezavisnosti 2006. godine.

Portal Analitika