Naplata izvornih prihoda u skladu s planom
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Branimir Gvozdenović pitao je premijera kako napreduje sprovođenje mjera iz Programa ekonomskih reformi Vlade i koji su njihovi očekivani efekti.
Marković je rekao da su reforme usmjerene na jačanje makoroekonomske stabilnosti i konkurenosti, kako bi se stopa ekonomskog rasta ubrzala do nivoa od 4 odsto.
“Samo se tako crnogorski dohodak može približavati standardnu razvijenih država”, istkao je on.
Marković je kazao da se naplata izvornih prihoda odvija u skaldu sa planom.
“U odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine, izvorni prihodi budžeta u period 1. januara - 21. april veći su za 1,1 odsto, i iznosili su 403,2 miliona eura”, podvukao je predsjednik Vlade.
Premijer je istakao da reformske mjere treba da doprinesu unapređenju ambijenta za dalji rast investicja.
“Priliv neto stranih investicija u 2016. činio je 10 odsto BDP-a. Snažan trend rasta vidljiv je u prva dva mjeseca 2017. i iznosio je 64,6 miliona eura, što je bilo veće u odnosu na uporedni period prošle godine. Sve ide u prilog ostvarenju stope rasta od 3,2 odsto. Svjetska banka je projektovala realni rast po stopi od 3,3 odsto, a Evropska komisija po stopi od 3,7 odsto. Nezadovoljan bih bio stopom rasta od 3,2 odsto, iako je to naša projekcija”, naglasio je Marković i dodao da su u toku aktivnosti na osvnivanju Savjeta za konkurentnost.
Gvozdenović je pitao Markovića i šta Vlada planira da uradi na planu razvoja Herceg Novog.
Premijer je rekao da je u planu “brza, efikansa i potpuna valorizacija nespornog ukupnog resursa na tom području”.
“Svakog dana u moj kabinet i kabinete ministara dolaze investitori da baš na tom prostoru ulažu kapital i doprinose ukupnom razvoju Crne Gore. U projekat Portonovi uložena sredstava prremašila su 220 miliona eura, a investitora do kraja planira da uloži 600 miliona. Biće to i više od 600 miliona, i to će biti nova slika Crne Gore i velika razvojna šansa za Herceg Novi”, naveo je Marković.
On je dodao da se stvaraju pretpostavke za realizaciju projekta na ostvru Lastavica i tvrđavi Mamula, te da se planira gradnja mosta Verige.
“Ova politika mora imati volan u sovjim rukama, jer nas ove druge politike tjeraju u pravcu nepovrata i gubitništva. Nadamo se da će ove razvojne šanse biti brzo valorizovane u korist svakog građanina”, poručio je premijer.
Izvanredno pripremljene mjere Ministarstva prosvjete
Ispred kluba poslanika manjinskih partija Genci Nimanbegu pitao je Markovića o mjerama koje Vlada planira da preduzme u oblasti obrazovanja, šta očekuje od predloženih reformi obrazovanja, kada će biti implementirane i koje će imati benefite po učenike i studente posebnim akcentom na obrazovanje na albanskom jeziku.
Marković je čestitao Ministarstvu prosvjete na, kako je rekao, “izvanredno pripremljenim mjerama".
Fond časova za osnovce smanjen je za 10 odsto, a smanjen je i obim gradiva. U Vladi vjeruju da će na taj način djeca bolje usvajati znanja.
Premijer je rekao da Vlada radi na podizanju kvaliteta obrazovanja manjina, zbog čega je otvoren i novi direktorat u Ministarstvu prosvjete.
“Nastava na albanskom jeziku realizuje se na svim nivoima. Planirano je da se u Tuzima otvori područno odjeljenje muzike škole “Vasa Pavić”, i da se Gimnazija u Tuzima transformiše u mješovitu školu koja će realizovati programe stručnog obrazovanja. Ministarstvo prosvjete u saradnju sa Univerzitetom Crne Gore planira da poboljša kvalitet studijskog obrazovanja učitelja na albanskom jeziku na Filozofskom fakultetu u Nikšiću”, naglasio je Marković.
Za razvoj sjevera 376 miliona eura
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Vujica Lazović pitao je šta Vlada preduzima kako bi podstakla razvoj sjevera, koliko je novca i za koje projekte predviđeno da se uloži ove godine.
Predsjednik Vlade je rekao da je ključni razlog zaostajanja Crne Gore u ondosu na EU neravnomjeran regionalni razvoj.
“Prema Strategiji regionalnog razvoja za period 2014-2017, najmanje je razvijen sjeverni region, sa oko 50 odsto prosjeka razvijenosti zemlje. Streteški cilj je postizanje ravnomjernijeg regionalnog razvoja. Broj zaposleni na sjeveru u 2016. povećan je za 5,6 odsto. Akcionim planom za implementaciju Strategije regionalnog razvoja u 2017., za realizaciju mjera ključnih prioritetnih oblasti razvoja sjevernog regiona predviđeno je ukupno 376,3 miliona eura, odnosno 51 odsto ukupnih sredstava opredjeljenjih za sprovođenje Strategije”, saopštio je Marković.
Ulaganje u održivi razvoj sjevera, prema riječima Markovića, podrazumijeva ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu, poljoprivredu i ruralni razvoj, zaštitu životne sredine i energetiku. U tom pravcu Vlada je, prema njegovim riječima, za projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture ovog regiona kapitalnim budžetom za 2017. opredijelila preko 200 miliona eura, ili preko 70 odsto kapitalnog budžeta.
“Podsjetiću da se ove godine pored nastavka izgradnje prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, na sjeveru preko Direkcije za saobraćaj trenutno izvode radovi na rekonstrukciji dionice regionalnog puta Slijepač most-Pljevlja, za koju je budžetom planirano 2 miliona eura; rekonstrukcija puta Berane-Petnjica za koju je predviđeno 9 miliona; rekonstrukcija i izgradnja treće trake na putu Mojkovac-Bijelo Polje; izabran je izvođač radova na projektu puta Lubnica-Jezerine, projektu vrijednom 34,7 miliona eura. U toku je sprovođenje tenderske procedure u okviru druge faze izgradnje obilaznice Rožaje, višegodišnjeg projekta ukupne vrijednosti 20 miliona eura, kao i tenderske procedure za rekonstrukciju pita Ribarevine-Bijelo Polje vrijednosti preko 2,3 miliona eura. Želim da svaki cent predviđen kapitalnim budžetom bude potrošen”, poručio je Marković.
Foto: gov.me
