Više od 55 miliona stanovnika Turske imalo je priliku da glasa na referendumu priredjenom devet mjeseci poslije pokušaja vojnog udara, te mnogi rezultat sanja smatraju ispitom popularnosti predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Zagovornici ustavnih promjena smatraju da će reforma stvoriti jaku i stabilnu Tursku, ali protivnici ocjenjuju da referendum daje Erdoganu autoritarnu moć, optužujući ga da time želi da uguši svaki kritički glas.
Predsjednik Erdogan je izjavio poslije glasanja da je današnji referendum o izmjenama Ustava "izbor za promjenu i transformaciju", izražavajući uvjerenje da će narod Turske "donijeti očekivanu odluku".
"Imali smo referendume i ranije. Ali ovaj referendum je o novom administrativnom sistemu Turske, to je izbor za promjenu i transformaciju", rekao je turski predsjednik.
Obezbjeđenje s automatskim oružjem stajalo je ispred biračkog mjesta dok su predsjednik Turske i njegova supruga Emine Erdogan glasali na referendumu.
Lider opozicije Kemal Kiličdaroglu koji se zalaže za odbacivanje ustavnih promjena na referendumu, izjavio je pošto je glasao da narod danas glasa za sudbinu Turske i da se "nada da će rezultat biti dobar i da ćemo zajedno imati mogućnost da razgovaramo o suštinskim problemima Turske".
Kiličdaroglu, vođa Republikanske narodne partije (CHP), rekao je prije referenduma da će šira ovlašćenja predsjednika dovesti do "vladavine jednog čovjeka" u Turskoj.
Predloženi amandmani bi mogli promijeniti oko 70 zakona
Osamnaest amandmana predloženih na referendumu mogli bi promijeniti oko 70 zakona, proširiti ovlašćenja Tajipa Erdogana i ostaviti ga na funkciji do 2029.
Ako amandmani budu usvojeni:
* Funkcija premijera će biti ukinuta. Predsjednik će imenovati ministre i neodređen broj potpredsjednika
* Predsjednik će moći da izdaje dekrete o osnivanju i kontrolisanju ministarstava te imenovanju i smjeni visokih činovnika, sve bez dozvole parlamenta.
* Neće biti mogući dekreti o pitanjima koja se tiču ljudskih prava ili temeljnih sloboda, ili o poništavanju postojećih zakona. Sudovi će odlučivati o tome da li neki dekret krši zakon. Kritičari kažu da nedorečenost zakonika - i pristrasna reputacija pravosudnog sistema - znače da takve odluke neće biti nezavisne.
* Predsjednik će moći da ostane član neke političke stranke i da bude njen lider. Funkcija predsjednika je trenutno simbolična i iznad stranačke poitike.
* Predsjednik će moći da proglašava vanredno stanje i za to mu više neće biti potrebno odobrenje vlade.
* Predsjednik će moći da priprema budžet, što je do sada radio parlament.
* Državni nadzorni odbor (DDK), predsjednička institucija koja nadzire aktivnosti javnih i privatnih organa, moći će da pokreće administrativne istrage, dajući predsjedniku direktna ovlašćenja za široki spektar grupa, uključujući oružane snage.
* Broj članova vrhovnog odbora sudija i tužilaca (HSYK) biće smanjen sa 22 na 13. Predsjednik će imenovati četiri člana, a parlament sedam. Ministar pravde i njegov podsekretar automatski postaju članovi.
* Ako predsjednika osumniče ili optuže za neko krivino djelo, parlament će moći da traži istragu prostom većinom i šalje je pred ustavni sud dvotrećinskim glasanjem.
* Ustavni sud će imati ovlašćenje da sudi predsjedniku. Dvanaest njegovih članova će imenovati predsjednik, a tri parlament.
Dvije osobe poginule u Ankari
Dvije osobe su poginule danas u tuči koja je izbila ispred biračkog mjesta u provinciji Dijarbakir, na jugoistoku Turske, prenijeli su turski mediji.
Do sukoba dvije porodice je došlo u dvorištu jedne seoske škole gdje su ljudi glasali, javila je agencija Anadolija.
Za sada nije poznat razlog sukoba, međutim agencija Dogan navodi da je uzrok "neslaganje u političkim stavovima".
Jedna osoba je odvedena u bolnicu, a dvije su privedene poslije incidenta.
Više od 55 miliona stanovnika Turske s pravom glasa izjasniće se danas na referendumu o izmjeni Ustava, koja, između ostalog, predvidja šira ovlašćenja predsjednika država.
Ako ustavne promjene budu odobrene na referendumu, mjesto premijera biće ukinuto u korist predsjednika države.
IZVOR: Beta
