Kako navodi AFP, rezultat tog referenduma mogao bi da ima širi uticaj na sve aspekte budućnosti te države i Erdoganu obezbjedi još 12 godina na vlasti.
Referendum se održava 94 godine nakon što je Kemal Ataturk osnovao modernu Tursku, a mogao bi da promjeni odnose sa Zapadom, mirovne pregovore sa Kurdima i procese unutar društva.
Ukoliko pobjedi na referendumu, Erdogan će imati ovlašćenje da postavlja ministre, a čitava birokratija biće centralizovana u njegovoj predsjedničkoj palati.
Protivnici su zabrinuti da će novom sistemu nedostajati "balans i provjere" koji su specifični za sistem SAD, koji teži ka tome da predsjedništvo odvrati od vladavine jednog čovjeka.
Novi sistem bio bi na snazi od novembra 2019. godine, kada bi predsjednički i parlamentarni izbori bili održani u isto vrijeme. S obzirom na to, Erdogan bi u novom sistemu mogao da ostane na vlasti do 2029. umesto do 2024. godine.
Erdoganovi borbeni govori nikada se nisu ticali mogućeg negativnog ishoda referenduma, a on nijednog momenta nije razmotrio svoju budućnost.
Negativan ishod bio bi veliki udarac za njegov status svemogućeg vladara u Turskoj, navode agencije.
U slučaju lake pobjede, Erdogan bi mogao da nađe samopouzdanja i da se odlučno udalji od evropskih integracija i pokaže da Turska može da stvori alternativna strateška partnerstva, uključujući i sa Rusijom, navodi AFP.
Erdogan je prvi turski predsjednik koji je započeo mirovne pregovore sa zakonom zabranjenom Kurdskom radničkom partijom (PKK), što je rezultovalo obustavom vatre.
Pobjeda bi značila da nije isključena opcija da će Erdogan ponovo otvoriti dijalog sa Kurdima.
"Dojče vele" u analizi uoči referenduma navodi da Erdogan želi da postane "Ataturk posle Ataturka" uvođenjem predsjedničkog sistema i da istovremeno poništi sekularnu tradiciju osnivača turske države.
