Svi jako dobro znamo onaj segment u krivičnom pravu koji govori o takozvanoj „osnovanoj sumnji“. Iako se ova specifična pravna pojava provlačila godinama kroz filmsku umjetnost, rijetki autori igrali su se njome duže od dvadesetak minuta. Da bi se ova tema uozbiljila i stilski oblikovala, na scenu je krajem pedesetih morao da stupi fenomenalni Sidni Lumet sa monohromnim klasikom „12 Angry Men“.
Drugačiji pristup
Lumet je očitao nekoliko lekcija kolegama, iako mu je ovo bio debitantski film. Od pristupa mizanscenima do izvlačenja maksimuma iz knjige snimanja, reditelj je odmah pokazao da će biti opasan igrač na filmskom terenu. To je lako osjetiti već nakon nekoliko kadrova filma „12 Angry Men“, koji je premijerno prikazan 13. aprila 1957, prije 60 godina.
Naravno, Lumet je mogao automatski da se nada slavi kada je dio glumačke ekipe postao čuveni Henri Fonda, koji igra porotnika broj osam. Ipak, stvar u vezi s uspjehom ovog filma je mnogo kompleksnija i zanimljivija.
Kada sada gledamo sudsku dramu, bez obzira na to jesmo li ljubitelji prava ili ne, uvijek željno očekujemo glavni rasplet i odgovor na pitanje da li je osoba kojoj se sudi kriva. Lumeta ovaj segment nije previše zanimao. Ljepota ostvarenja „12 Angry Men“ leži upravo u tome što ovo nije film o osumnjičenom dječaku, već o spremnosti i pouzdanosti jedne porote.
Smanjivanje sobe
„12 Angry Men“ je filmska adaptacija čuvene teledrame koju je kreirao Redžinald Rouz. Logično, kada je Sidni Lumet odlučio da se pozabavi ovom temom, pozvao je krajnje realističnog Rouza da se priključi projektu. Zato ne čudi to što je ova unikatna drama napravljena krajnje autentično, s fokusom na 12 neimenovanih članova porote koji vršljaju po dokazima. Autentičnost filma posebno pojačava činjenica da su od 95 minuta samo tri snimljena van sobe u kojoj boravi porota!
Da bi dramatizacija bila efektnija, Lumet je posvetio mnogo vremena osmišljavanju mizanscena. U prilog tome najviše govori činjenica da je tokom razvoja priče želio da smanji sobu u kojoj se porota nalazi. Kako je vrijeme odmicalo, tako su pozadine svakog od članova porote postajale sve manje i manje.
Ova egzekucija nije bila teška, ali toga se trebalo sjetiti –Lumet je objektive na kameri mijenjao u one koji imaju duži fokalni uticaj. Kada je želio da „proširi“stvar, to je uradio samo tada kada je bilo apsolutno neophodno. Njegova jednostavna igra sa objektivima i prostorom ostala je upamćena i zapisana kao nesvakidašnja u filmskoj istoriji. Slična igra pratila je Lumeta tokom cijele rediteljske karijere.
Presjek zemlje
Koliko god je Lumetovo ostvarenje fokusirano na pravni aspekt Amerike, „12 Angry Men“ je prije svega jedna vrlo zanimljiva igra morala. Dok pojedini članovi porote jedva čekaju da izađu odatle, drugi su bolesno fokusirani na slučaj. Lumetovo ostvarenje je sa jedne strane prikazalo vrlo rasprostranjen pravni sistem, koji je dio svakodnevnice u većini razvijenih zemalja. Međutim, sa druge strane, tako nešto nijesmo mogli da vidimo ranije.
Bez obzira na to što čuveni i vrlo zbunjeni porotnik broj osam nije siguran u ono što misli, želi pošto-poto da dokaže samom sebi da sistem funkcioniše. Lumet u ovom filmu pravi zanimljiv presjek: ako je porota slika i prilika jedne zemlje koja se nada najboljem, šta možemo zaključiti o Americi ako porota brzopleto donosi pogrešne odluke? I kakve su posljedice takvog sistema?
Iako je prošlo okruglo 60 godina od lansiranja ove unikatne drame, „12 Angry Men“ ostao je jedan od ključnih pravnih filmova. Iako većina kritičara govori da je gluma održala ostvarenje na tvrdoj podlozi, činjenica je da posebnu pažnju treba pokloniti kulturološkom i edukativnom karakteru ovog klasika.
Korak dalje od zabave
Iako je film „12 Angry Men“ izgubio glavne nagrade na dodjeli Oskara (najbolje ostvarenje, režija i adaptirani scenario), Evropljani su mu se poklonili u Berlinu. Lumetov film dobio je Zlatnog medvjeda 1957. godine i po automatizmu plasirao ovog reditelja na pozornicu obećavajućih imena.
- Vjerovatno je cilj svakog filma da zabavi, ali ja želim da snimam ostvarenja koja idu korak dalje. Želim da prikažem ono što će natjerati posmatrača da preispituje sve iz svakog aspekta svijesti. Želim da podstaknem na razmišljanje – rekao je Lumet nedugo nakon premijere.
L. MURSELJEVIĆ
