Nakon šest mjeseci intenzivne istrage Specijalno državno tužilaštvo dostavilo je juče Višem sudu u Podogorici optužnicu protiv četrnaest osoba koje se terete za organizovanje i učešće u terorističkim napadima, planiranim za 16. oktobar prošle godine na dan parlamentarnih izbora.
Na optužnici su: dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov i Vladimir Popov; srpski državljani Miloš Jovanović, Nemanja Ristić, Predrag Bogićević, Bratislav Dikić, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević; trojica crnogorskih državljana – lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i Mihailo Čađenović, službeni vozač DF-a.
Protiv Podgoričanina Ananija Nina Nikića, koji je u ekstradicionom pritvoru u Rusiji, odvojen je postupak i njegovo ime će se naći na optužnici kada bude dostupan crnogorskim istražiteljima.
Optužbe Kako se navodi u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva, ruski mornarički oficir i agent GRU-a Eduard Šišmakov tereti se za tri krivična djela: organizovanje kriminalne grupe, po članu 401a, stav 1 Krivičnog zakonika – za terorizam u pokušaju i krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore putem podstrekavanja iz čl. 373 st.1 u vezi čl. 24 st.2 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Za krivično djelo organizovanje kriminalne grupe i pokušaj terorizma optužen je drugi ruski državljanin, Vladimir Popov, takođe pripadnik GRU-a. Aktom Tužilaštva bivšem komandantu srpske žandarmerije Bratislavu Dikiću, članu Ravogorskog pokreta Predragu Bogićeviću i pripadniku organizacije Zavetnici Nemanji Ristiću na teret se stavljaju djela terorizam u pokušaju i stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 2 u vezi stava 1 i 6 Krivičnog zakonika.
Osim Dikića, Ristića I Bogićevića za stvaranje kriminalne organizacije optuženi su Miloš Jovanović, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević, Mihailo Čađenović, Andrija Mandić i Milan Knežević. Tužilaštvo je, u optužnom aktu, tražilo produženje pritvora za Dikića, Čađenovića, Milić, Dušića, Đorđevića i Maksića ali o tome Viši sud nije odlučio jer, kako su obrazložili iz te institucije, radi se u složenom predmetu i odluka će biti donijeta u naredna tri dana.
Optužnica za pripremu terorističkih napada dodijeljena je sutkinji Suzani Mugoši, koja će odlučiti o utemeljenosti i zakonitosti optužnice.
Procedura
Zakonikom o krivičnom postupku precizno je definisana procedura, koja se odnosi na kontrolu i potvrđivanje optužnice. U kraćem razgovoru za Pobjedu advokat Lazar Aković, nekadašnji sudija Višeg suda u Podgorici, objasnio je slijed budućih poteza. Po prijemu optužnice, predsjednik vijeća je dužan da u roku od 15 dana zakaže ročište radi ispitivnja i ocjene zakonitosti i opravdanosti optužnice. Na ročište se poziva tužilac, okrivljeni i branioci.
- Tužilac iznosi dokaze na kojima se optužnica zasniva a okrivljeni i branioci mogu da ukažu na propuste u istrazi, na nezakonite dokaze ali i na dokaze koji idu u korist okrivljenima – kazao je Aković.
Nakon toga, sud može da potvrdi optužnicu, vrati je na dopunu ili da je odbaci.
- Ako sud utvrdi da postoje greške ili nedostaci u optužnici, ili je potrebno bolje razjašnjenje stvari, vratiće je tužiocu da se ti nedostaci otklone ili da se istraga dopuni. Tužilac je dužan da u roku od tri dana podnese ispravljenu optužnicu ili da u roku dva mjeseca dopuni istragu. Iz opravdanih razloga, isključivo na zahtjev tužioca, taj rok može da se produži – objašnjava Aković.
U slučaju da je optužnica u svemu zakonita, Sud će, najkasnije 15 dana nakon održanog ročišta donijeti rješenje kojim se optužnica potvrđuje, i od tog datuma, kako kaže Aković, postupajući sudija može da u određenom roku zakaže glavni pretres. Ukoliko Sud nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv slijedi donošenje rješenja kojim se optužnica odbacuje.
- U praksi sam uočio da Viši sud u Podgorici okrivljenim i braniocu ne dostavlja optužnicu prije ročišta za njenu kontrolu. To je pogrešno, jer branioci i okrivljeni treba da se izjašnjavaju o optužnici koju nijesu imali priliku da pročitaju i analizuraju – smatra Aković.
On je pojasnio da je zakonom predviđeno i razdvajanje postupaka protiv okrivljenih iz iste grupe ali, prema njegovom mišljenju, cjelishodnije je da se postupci objedine. Specijalno tužilaštvo je proteklih 180 dana vodilo opsežnu istragu o pripremanim terorističkim napadima u cilju nasilnog rušenja vlasti u Crnoj Gori i likvidacije tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Mjesec od formiranja predmeta slučaj dobija međunarodnu dimenziju: u naredbi za sprovođenje istrage našla su se imena dvojice ruskih obavještajaca Eduarda Šišmakova (Širokova) i Vladimira Popova, osumnjičenih da su glavni organizatori.
Uloge
Rezultati iz istrage pokazali su da su Šišmakov i Popov oformili grupe na teritoriji Crne Gore, Srbije i Rusije s ciljem „vršenja neodređenog broja krivičnih djela terorizam“ i krivičnih djela ,,ubistvo najviših predstavnika Crne Gore“. I lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević, prema naredbi iz istrage, imali su značajnu ulogu u djelovanju kriminalne grupe.
Sudeći po aktu Tužilaštva, Mandić je bio zadužen da ,,prenosi uputstva i naredbe organizatora članovima kriminalne organizacije, obezbjeđuje službena vozila radi prevoza članova organizacije radi vrbovanja lica za članove kriminalne organizacije; da organizuje protestne mitinge ispred Skupštine koji će biti korišćeni radi realizcije kriminalnog plana i nasilnog ulaska u Skupštinu“.
Okrivljeni Knežević je, prema stavu Tužilaštva, bio zadužen za komunikaciju između članova kriminalne organizacije i prenošenje poruka, ali i da organizuje protestne mitinge ispred Skupštine, „koji će biti korišćeni radi realizacije kriminalnog plana i nasilnog ulaska u Skupštinu i vrši druge poslove i zadatke koji su mu namijenjeni od organizatora“.
Teroristički napadi osujećeni su zahvaljujući Mirku Velimiroviću, koji je obavijestio crnogorsku policiju da je planirano krvoproliće nakon zatvaranja biračkih mjesta. Petnaest dana od pokretanja istrage i srpski državljanin Aleksandar Saša Sinđelić, osoba zadužena za kontakte sa Rusima i nabavku opreme, došao je u Podgoricu, do detalja opisao svoju ulogu ali razotkrio mrežu akcije.
U optužnici Specijalnog tužilaštva koja je napisana na više od 120 strana biće jasnije uloge i zaduženje svih okrivljenih. Na istragu o pokušaju terorizma nije stavljena tačka i, ukoliko Tužilaštvo dođe do novih dokaza, biće podignute nove optužnice.
(opširnije u Pobjedi)
