Otkad je 2013. godine preuzeo dužnost, kineski predsjednik Si Đinping podsticao je donošenje zakona i sprovođenje kampanja u cilju podizanja nivoa nacionalne sigurnosti u Kini, kako u odnosu na domaće, tako i na strane prijetnje.
Rastuća potreba za novim mjerama u borbi protiv strane špijunaže nesretna je nuspojava reformi u zemlji i otvaranja prema svijetu, navodi službeni list Bejžing Dejli.
"Strani obavještajni organi i druge neprijateljske sile su takođe iskoristile priliku da sabotiraju našu zemlju kroz političku infiltraciju, subverziju, unošenje podjela i krađu tajni", dodaje list.
Pekinška kancelarija za nacionalnu sigurnost ohrabruje građane da se pridruže kontraobavještajnim naporima, nudeći nagrade od 10 hiljada do pola miliona juana, odnosno 1,5 do 73 hiljade dolara, za informacije o špijunima, piše list.
Zakonom o nacionalnoj sigurnosti iz 2014. godine kineska vlada je dobila nova ovlašćenja, iz kojih proizlaze mjere iz oblasti sajber sigurnosti, borbe protiv terorizma, kao i djelovanja stranih nevladinih organizacija.
Vlade zapadnih zemalja kritikovale su te mjere, ocjenjujući da preširoko definišu kineske nacionalne interese i kako postoji opasnost da budu upotrebljene za obračun s neistomišljenicima i disidentima.
Službeni Peking je odgovorio kako je zakon primjeren, s obzirom da daje realnu sliku izazova s kojima se suočavaju u području nacionalne sigurnosti.
U aprilu prošle godine, Kina je pokrenula seriju upozorenja protiv špijunaže, objavljujući u državnim medijima pojedinosti o špijunskim slučajevima. Na primjer, ribari u pokrajini Điangsu u januaru su dobili nagradu zbog pronalaska sumnjivog uređaja za koji se pokazalo da prikuplja informacije za strane zemlje, piše kineski list.
Izvor: N1
Foto: AFP/Fred Dufour
