Emocije i realnost Tradicionalni pogled na printane medije u savremenom kontekstu i nadmetanju sa elektronskim medijima i portalima, smatra on, „zvuči emotivno, ali možda i posve nerealno“.
– Današnji svijet lišen je sjećanja, uspomena i ljudskih vrednota. Ponaša se u skladu s nekim novim, hladnim pravilima globalnog korporativnog stroja, koji melje sve pred sobom. Hoće li novine nestati krajem decenije? Možda čak i ne, ali će u svakom slučaju izgledati drukčije. Preživjeće, uz velike teškoće i uz mnogo napora, novinarstvo, koje će se revitalizovati i obnoviti danas zanemarene profesionalne standarde – kaže Malović za Pobjedu.
Prema njegovim riječima, današnji mediji, opterećeni lažnim vijestima, post-istinom, alternativnim činjenicama, govorom mržnje, manipulacijama i senzacijama, nemaju šanse za preživljavanje.
– Svi vide kako je to loše i da se nešto mora promijeniti. A to je mogućnost za revitalizaciju novinarstva. Ozbiljne novinarske institucije već su počele preduzimati neke korake ka revitalizaciji novinarstva – ističe profesor Malović. Kako navodi, sadašnji medijski model ne pomaže novinama ni na koji način, odnosno novine stradaju kao kolateralna žrtva stihijskog razvoja medijskog sistema.
– Novine su se oduvijek prodavale. Ima primjera besplatnih novina, čak i uspješnih, ali primarni odnos čitatelja prema svojoj novini manifestovao se kupovinom, i to uglavnom na kiosku. Mi smo iz obilja novina koje nudi i danas svaki novinski kiosk na kugli zemaljskoj, izabirali svoje novine. I plaćali ih. Posebno smo plaćali radio i TV pretplatu. Pojavio se internet koji je na prijevaru nudio „besplatnu“ informaciju. Prosječni mjesečni izdatak za novine u regiji je oko 30 eura, što je cijena solidnog internetskog paketa koji nudi obilje informacija, zabave, komuniciranja s prijateljima, filmova, glazbe - prava Alibabina škrinja. Na tom istom internetu badava čitam vijesti koje objavljuje moja omiljena novina, za koju inače plaćam. Narod kaže: „Ljubav je ljubav, ali 30 eura su 30 eura“ – dočarava Malović aktuelni doživljaj medijske zbilje. Promjena modela On smatra da je neophodan novi medijski model koji bi trebalo da pruži i dorađeni sistem plaćanja informacije, koji bi novinama pružio šansu za preživljavanje. – I redakcije moraju promijeniti svoje uređivačke politike. Novine su daleko najsporiji medij i suludo je da se takmiče u objavljivanju novosti. Šanse novina su u objašnjavanju, analizi, kritičkim komentarima, vrhunskim intervjuima... Sadašnji novinari i sadašnje redakcije – uglavnom - nisu to u stanju pružiti – primjećuje Malović. Na pitanje da li je neminovno da printani mediji klize u senzacionalizam kako bi kompenzovali pad tiraža, profesor Malović naglašava da novinarstvo, temeljeno na pravilima struke i etike, ne trpi kompromise.
– Novine su prisiljene igrati tu igru baš kao i svi mediji koji bi željeli biti kvalitetni, ali ih sistem tjera na okrutne tržišne uslove. Sreća u nesreći je da senzacionalizam i lažne vijesti same sebe dovedu do apsurda, pa zdrav razum pobjeđuje uviđajući kako je to suludo. Lažne vijesti brojčano su nadmašile na Fejsbuku one koje je proizvodilo mejnstrim novinarstvo za vrijeme američkih predsjedničkih izbora. To je bila kap koja je prelila čašu. U cijelom svijetu došlo je jedinstvene reakcije - vratimo profesionalne standarde, poštujmo činjenice, poštujmo novinarstvo. To vrijedi za sve medije, ali novine mogu to najbolje kapitalizovati, jer se u novinama najviše njegovalo dobro staro novinarstvo, kojeg u onlajn medijima gotovo da i nema – kaže Malović. Ističe da je poštovanje etičkih načela ključno, kao i samoregulacija novinarstva.
– Samo novinarstvo temeljeno na etičkim načelima može se smatrati novinarstvom – naglašava sagovornik. Nelojalna konkurencija U opštoj ekspanziji elektronskih medija, raznih sajtova, portala koji se najviše čitaju preko mobilnih platformi, odnosno mobilnih telefona, štampani mediji dobijaju velikog i neravnopravnog konkurenta, smatra Mladen Milutinović, v.d. direktora i glavnog i odgovornog urednika lista Dan.
S obzirom na značaj štampanih medija, prema ocjeni Milutinovića, država bi trebalo da prepozna interes da kroz neku vrstu pomoći pomogne novinskom sektoru, odnosno brendiranim kućama koje su uspostavile poziciju na tržištu i imaju tradiciju. Modeli podrške bi mogle biti subvencije, poreske olakšice ili olakšice u nabavci repromaterijala, smatra on. Milutinović ističe da su problemi sa kojima se suočavaju štampani mediji veoma krupni. – Da stvari budu komplikovanije, konkurencija u vidu elektronskih medija, posebno internet portala kao bazu i ključni resurs informacija koriste upravo medijske sadržaje iz novina, odnosno okosnicu čini prenošenje, a ne produkcija informacija.
Oni zarađuju od „klika“, od broja ulazaka preko interneta, a informacije se u ključnom dijelu odnose na prenošenje novinskih sadržaja. Ako uporedite broj zaposlenih, koji u novinama prelazi i stotinu, i na to dodate poreske obaveze prema državi, a da ne govorimo o materijalu, drastična je razlika postoji u odnosu na neki portal sa 10 ili 20 puta manje zaposlenih, čiji je status i poreski odnos često neregulisan – ističe on. Sagovornik pravi paralelu između tretmana elektronskih medija, radio stanica primjera radi, za čije slušanje se u lokalima ili drugim objektima plaća naknada, i štampanih medija sa druge strane koje u nekom lokalu, gratis, pročita 200 ljudi (jedan primjerak novine).
– Evidentno je da se radi o neravnopravnom položaju i tretiranju autorskih prava. Jedan primjerak novine dođe vam gratis na čitanje uz kafu, što nije isti slučaj sa medijskim sadržajima koji se emituju preko radija, recimo. Kod nas zakon nije prepoznao zaštitu medijskog sadržaja printanih medija, čime se, rekao bih, u sličnim situacijama zauzima sasvim različiti pristup – kaže Milutinović.
Prema njegovim riječima, na sceni je jedan golemi nedefinisani prostor u kojem nijesu utvrđeni prava i obaveze, a deblji kraj izvlače printani mediji.
– Na stranu sada tradicija i činjenica da su novine prvi vid prenošenja informacije. Ovdje govorimo o nezaštićenim autorskim pravima za one koji produkuju informacije. Na primjeru lista Dan ću to ilustrovati koji objavljuje ogromnu količinu informacija, iza čega stoji veliki broj autora, stoji ogroman rad i resursi. Onda neko uzme te informacije, stavi na sajt i ubira „klikove“, bez ikakve nadoknade – kaže Milutinović.
On ističe da za sada nema naznaka da se iko ovim problemima bavi i pokušava naći model da se izjednače pozicije. – Uglavnom se govori o pravu na informaciju, ali o pravima onih koji produkuju informacije najmanje je riječi – zaključuje Milutinović. Čitanost portala Ako se na svijet novina pogleda iz prizme portala, primjetno je da se online produkcija i čitanost debelo temelji na prenošenju novinskih tekstova, naročito u takozvanim jutarnjim terminima.
Odgovorni urednik na Portalu Analitika Predrag Zečević ističe da je koncept svih portala da u ranim jutarnjim satima prave pregled dnevne štampe.
– Ko od redakcije portala prvi obavi pregled štampe (pres kliping), ima stratešku prednost u odnosu na ostale portale, pa samim tim i veću čitanost. Zbog toga se sve redakcije trude da u ranim jutarnjim satima objave kratak pregled tekstova iz relevantnih štampanih medija. Redakcija Portala Analitika, najčešće, uspijeva da prva objavi pregled dnevne štampe. Dakle, uticaj dnevnih-štampanih medija na čitanost portala je veoma velika, pa i Portala Analitika, naročito u jutarnjim satima – kaže Zečević.
Prema njegovim analizama, makar 80 odsto posjećenosti svih portala, do 11 časova, je bazirana na informacijama iz dnevne štampe (mahom Pobjede), uprkos nastojanju redakcije svih portala da obezbijede i da plasiraju svoje informacije na ključnim pozicijama.
– Čitanost dnevne štampe opada nakon 11 časova, kada portali počinju da objavljuju tekstove iz sopstvene produkcije. Dakle, citiranost dnevnih novina veoma utiče na čitanost portala u jutarnjim satima. Ovo je naročito došlo do izražaja nakon promjene radnog vremena u državnim ustanovama, tako da puno ljudi posjećuju portale već od šest časova ujutro – navodi sagovornik. Korektivni faktor Profesor Malović ne može da prognozira kakva će biti sudbina novina kroz deceniju-dvije, niti se uzda u to da će se publika možda vratiti printanim medijima.
– Ne vjerujem u retro trendove, već samo u jasno profiliranu medijsku strategiju koja odgovara svom vremenu i potrebama društva. Društvo će uvijek trebati neki korektiv, nekoga tko će jasno ukazati na negativnosti, malverzacije i manipulacije. Za sada nemamo bolji model od nezavisnog, nepristranog, poštenog, istinitog i točnog novinarstva. Zviždači su dobrodošla dopuna, ali i oni bez takvog novinarstva nemaju šanse. Svi veliki skandali koje su pokrenuli zviždači polučili su uspjeh samo kada su bili promovisani u medijima. Posve je nebitno na kojem mediju će se distribuirati takvo novinarstvo. To je stvar tehnologije. To je još davno utvrdio njemački teoretičar Gerd Maletzke. Suština je u demokratskim procesima koji trebaju novinarstvo kao četvrtu silu. Ako to budu novine, niko sretniji od mene – zaključuje profesor Malović.
POBJEDA
