Razgovori o pomoći Grčkoj mjesecima nijesu napredovali zbog nesaglasja oko reformi penzionog i poreskog sistema i tržišta rada koje Grčka treba da sprovede kako bi dobila neophodan novac. Bez nove pozajmice ponovo bi se otvorilo pitanje izlaska Grčke iz eurozone, prenosi B92.
Predsjednik Evrogrupe Jeroen Dijsselbloem rekao je nakon sastanka 19 ministara finansija na Malti da će se članice eurozone, pošto se narednih sedmica postigne širok sporazum, posvetiti ključnim uslovima grčke Vlade, srednjoročnim budžetskim ciljevima i grčkom dugu.
Potpredsjednik Evropske komisije (EK), Valdis Dombrovskis, rekao je da bi dogovor o isplati sljedeće rate pomoći Atini trebalo da bude postignut do 22. maja, kada se ponovo sastaju ministri eurozone, dok naredna rata otplate grčkog duga dospjeva u julu.
Prethodnih mjeseci postojalo je vidljivo nesaglasje između Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji učestvuje u programima pomoći Grčkoj od 2010. godine, i članica eurozone po pitanju održivosti grčkog duga, ali je ono prevaziđeno.
Dijsselbloem je rekao da se MMF apsloutno slaže o glavnim temama, velikim reformama i količini i vremenu njihovog sprovođenja, kao i da on ne bi mogao da razgovara o sporazumu po tim pitanjima da se MMF nije složio.
Grčka se obavezala da sprovede nove ekonomske reforme do 2020. godine.
Bez nove pozajmice, ona bi teško mogla da otplati dio duga koji u julu stiže na naplatu, što bi značilo da će zemlja bankrotirati. Grčka se prethodni put suočila s mogućim bankrotstvom u julu 2015. godine, kada je njena vlada na kraju prihvatila trogodišnju pomoć koja bi mogla da iznosi do 86 milijardi EUR.
Grčki premijer Alexis Tsipras, rekao je da bi lideri zemalja eurozone trebalo da održe poseban sastanak ako se narednih dana ne postigne dogovor o isplati nove rate pozajmice Atini.
U sklopu trećeg sporazuma o međunarodnoj pomoći Grčka mora da sprovede niz temeljnih ekonomskih reformi u zamjenu za pozajmice. Pregovori su se odugovlačili mjesecima, zbog čega je zamrznuta isplata posljednje rate pomoći, što je ugrozilo šanse za privredni oporavak Grčke poslije višegodišnje recesije.
Grčka zavisi od međunarodne pomoći od 2010. godine. Da bi dobila sredstva, morala je da smanji plate, poveća poreze i sprovede tržišne reforme za povećanje budžetskih prihoda, ali je produbljena recesija izbrisala četvrtinu privrede, dok je skoro svaki četvrti zaposleni ostao bez posla.
Povjerioci sada traže dodatno smanjenje penzija, proširenje poreske osnove, reformu tržišta rada i privatizaciju. Te reforme mora da odobri grčki parlament u kojem Tsipras ima malu većinu sa samo tri poslanika više od potrebnog broja.
