Inicijativu za povlačenje usvojenog Predloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o NVO premijeru je uputila „Otvorena platforma“, ispred 177 crnogorskih NVO.
Oko inicjative se usaglasilo 177 NVO zbog, kako su reKli, važnog negativnog socio-ekonomskog uticaja koji će izazvati ovako izmjenjen Zakon o NVO, zajedno sa izmjenama u Zakonu o igrama na sreću.
Kako navode, jedini problem nevladinog sektora nije u procentu finansiranja, već da je problem usvojenog zakonskog rješenja mnogo kompleksniji.
Svrha Zakona o NVO je, kako smatraju predstavnici 177 NVO, regulisanje pitanja od značaja za rad NVO, a zakon prevashodno treba da bude funkcionalan, primjenjiv i da odgovori na potrebe aktera na koje se odnosi.
"Predložena rješenja izmjena zakona nijesu sprovodljiva, ne predviđaju mehanizme saradnje javnog i nevladinog sektora osim kroz formu finansiranja, ne predviđaju razvoj civilnog sektora, a sa druge strane su izuzetno neracionalna i što je najznačajnije uvode u avanturu egzistenciju nevladinog sektora, naročito organizacija koje se bave razvojem zajednice, zaštitom i podrškom prava grupa u riziku“, kaže se saopštenju.
Tekst Predloga zakona sa korekcijama koje NVO predlažu bi osigurale dobijanje dugoročnog i kvalitetnog rješenja koje će osigurati razvoj participacije građana i odgovoriti potrebama doprinosa NVO sektora u razvoju i funkcionisanju zajednice.
"Ovo je interes, kako institucija, tako i građana i NVO koje u značajnoj mjeri zastupaju njihove interese. Neafirmativni ambijent u kojem se nalaze NVO može dovesti do smanjenja kvaliteta života građana u Crnoj Gori, izostanka demokratskih principa funkcionisanja, praćenja i unapređenja javnih politika“, smatraju predstavnici NVO.
Predstavnici 177 NVO su, kako navode, svjesni potrebe decentralizacije planiranja međusektorske saradnju, potrebe izgradnje partnerstva institucija i NVO sektora u pravcu daljih reformi i razvoja društva, ali i vlastitog potencijala, ponudili vlastito učešće u pripremi rješenja kako bi regulisali pitanja koje ovaj zakon nije obuhvatio.
"To su registar NVO koji će biti u funkciji praćenja parametara razvoja, barem onog dijela koji izrazi spremnost da dobija sredstva iz budžeta, ali i baze koja će olakšati administrativne poslove nevladinim organizacijama, a sve u skladu sa Strategijom za razvoj NVO“, kaže se u saopštenju.
Fond za finansiranje NVO kroz koji će se, kako dodaju, realizovati akcije Javnih politika, ali i operativno finasiranje, pružanja servisa u skladu sa potrebama građana na lokalnom nivou, uključujući predloge inovativnih projekata.
"Čime se ne bi ugrozilo postojanje najvećeg dijela nevladinog sektora koji zadovoljava potrebe različitih ciljnih grupa ali nije dostigao administrativne kapacitete da bude podržan od EU fondova, pa trenutno provođenje njihovih programa zavisi od količine novca koju građani Crne Gore prokockaju. Fond treba da se omogući kontinuirano, ili u više ciklusa, razmatranje i odobravanje inicijativa“, smatraju u NVO sektoru.
Kako smatraju, pitanja koja zakon nije obuhvatio su i način prihodovanja i izdvajanja za Fond za finansiranje NVO, jasni uputi za uspostavljanje saradnje i finansiranje neprofitnog sektora od strane javnih preduzeća, fleksibilnost u omogućavanju dohodovnih aktivnosti koje su u svrhu održivosti NVO.
Nije obuhvaćeno ni postojanje jasne adrese u vidu Ministarstva koje će se zalagati za horizontalnu komunikaciju i ostvarivanje interesa građana i NVO sektora u politikama koje nijesu pod resornim ministarstvom (korišćenje prostora, poreska politika i olakšiće, mjerenje uticaja neprofitnog sektora i sl).
"Definisanje Kancelarije za saradnju sa NVO kao izvršnog tijela za administrativno sprovođenje decentralizovanog sistema planiranja potreba iz javnih politika, upravljanja Fondom i servisiranja potreba civilnog sektora“, dodaje se u saopšteju.
Kako poručuju predstavnici 177 NVO, civilnom sektoru nije potrebno prenormirano zakonsko rješenje, naročito u segmentu rješenja koja nisu testirana, već rješenja koja bi kroz izradu podzakonskih akata bila promjenjiva u skladu sa praksom, na primjer, kako navode, način izbora nezavisnih procjenjivača i slično.
