Dvojica osimnjičenih za teška krivična djela, uložili su ustavnu žalbu i od Ustavnog suda Crne Gore traže da ukine skupštinsku odluku od 15. februara kojom im je skinut imunitet, kao i da “naredi privremenu obustavu izvršenja”, dok ne odluči o njihovoj žalbi.
Podsjetimo, Mandiću i Kneževiću parlament je skinuo imunitet nakon zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva koje je u istrazi o pokušaju terorizma 16. oktobra prošle godine, došlo i do čelnika Demokratskog fronta, odnosno do dokaza koji upućuju na sumnju u njihovu umiješanost.
Brajović i Škrelja glavni “krivci”
U žalbi, u koju su Dnevne novine imale uvid, a koju su, inače, dobili svi poslanici, Mandić i Knežević se žale da im je “povrijeđeno ustavno pravo na pravni lijek”, dok su u dopuni ustavne žalbe, koju su takođe priložili, naveli da im je osim ovog, “povrijeđeno i pravo na pravično suđenje, zajemčeno Ustavom i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda”.
Lideri Fronta, koji se sumnjiče za umiješanost u pokušaj terorizma, u žalbi navode da su se prema njima svi „ogriješili”, i tužilac, i poslanici. Mandić i Knežević posebno prozivaju predsjednika Administrativnog odbora Ljuiđa Škrelju za kojeg navode da je “zloupotrijebio službeni položaj”, “samoinicijativno falsifikovao izvještaj sa predlogom” Odbora na čijem je čelu, te da je „teže povrijedio prava Andrije Mandića i Milana Kneževića”.
Osim Škrelje, prozivaju i 28 poslanika koji su potpisali inicijativu za sazivanje vanredne sjednice parlamenta povodom zahtjeva Specijalnog tužilaštva, kao i predsjednika Skupštine Ivana Brajovića što ih je poslušao. Lideri Fronta smatraju da su u njihovom slučaju prekršena sva proceduralna pravila u Poslovniku crnogorskog parlamenta, i da u ponašanju Škrelje i Brajovića ima elemenata krivičnog djela?!.
Imunitet ne bojkotuju
Kako će se prema žalbi lidera Fronta odnijeti Ustavni sud, pokazaće naredni dani. Što se tiče crnogorskog parlamenta, on bi, obzirom na zahtjev Ustavnog suda, trebao da proslijedi mišljenje o navodima Mandića i Kneževića, koji su se, nakon višemjesečnog bojkota parlamenta odjedanput sjetili da postoji Poslovnik parlamenta u koji su posljednji put ušli 15. februara, na dan kada je donijeta odluka o skidanju imuniteta i kada su brutalno nasrnuli na poslanike vladajuće koalicije, o čemu se ovih dana vode istražne radnje.
Uprkos tome, Mandić i Knežević su u žalbi naveli da je sve „u vezi sa predmetnim događajem učinjeno suprotno Ustavu, zakonima i moralu”… Optužuju poslanike da su upravo oni omogućili krivično gonjenje. U žalbi doslovno piše: „Nakon zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva od 10. februara ove godine, poslanici vladajuće koalicije, predvođeni predsjednikom Administrativnog odbora i predsjednikom Skupštine, brutalno kršeći poslovnik Skupštine, donijeli su pobijanu odluku i na taj način omogućili krivično gonjenje podnosioca ustavne žalbe”.
Lideri Fronta očigledno pokušavaju da vrate imunitet i zaštite se od onoga što slijedi, a to je sudski postupak u slučaju pokušaja terorizma u koj em i oni, kako se sumnj a, imaju mjesto i ulogu. Specijalni državni tužilac Milivoje Katnić najavio je podizanje optužnice do polovine aprila. Za nekog ko je optužen za tako teška krivična djela logično bi bilo da jedva čeka pokretanje postupka kako bi sa sebe skinuli sumnju da su bili dio jednog monstruoznog plana. Umjesto toga, Mandić i Knežević čekaju povratak imuniteta.
“Nezakonita” odluka Skupštine
“Vođenje krivičnog postupka koje je omogućeno nezakonitom odlukom Skupštine, kao svoj cilj ima neotklonjive štetne posljedice za podnosioca ustavne žalbe. Kako je sve u vezi sa predmetnim događajem učinjeno suprotno Ustavu, zakonima i moralu, počevši od parlamentarnih izbora i proglašenja rezultata, pa do skidanja imuniteta „brže bolje”, to podnosilac ustavne žalbe s pravom izražava bojazan da ni sud u krivičnom postupku neće biti nezavisan i neće vršiti svoju funkciju u skladu sa Ustavom i zakonom.
Zbog toga je od krucijalne važnosti da Ustavni sud naredi obustavu izvršenja pobijane odluke i da odluku ukine, kako bi se ova situacija važna za cijelu Crnu Goru, vratila u zakonske tokove.
Tako bi Skupština dobila šansu da u ponovnom postupku proceduru skidanja imuniteta sprovede na valjan način, a Ustavni sud bi stavio do znanja cjelokupnoj javnosti da će biti čuvar ustavnosti i zakonitosti i da će se tako odnositi i prema meritornom predmetu „državni udar”, ukoliko ga u njegovom daljem toku dobije na postupanje”, navodi se u žalbama Mandića i Kneževića.
