- Shodno usvojenoj dinamici rada Ministarstva kulture za 2017. godinu, planirano je kandidovanje izmjena i dopuna zakona u oblasti kulture. Važno je postojeći plan aktivnosti u oblasti normativnih aspekata djelatnosti dopuniti sveobuhvatnom i posebnom analizom, tj. pokrenuti postupak procjene učinka propisa u oblasti kulture - precizira se u Izvještaju.
Sistematizacija Ministarstvo kulture biće inovinara „kako bi u budućnosti odgovorila ciljevima kulturne politike, zakonskim aspektima i posebno pitanjima međunarodne saradnje i procesu euroatlantskih integracija“.
- Potrebno je napraviti pregled statusa postojećih sistematizacija u institucijama kulture, za čiju nadležnost je odgovorno Ministarstvo kulture. U tom kontekstu je potrebno izvršiti kadrovsku analizu zaposlenih u institucijama kulture i sačiniti plan razvoja kadrova koji treba da odgovori zahtjevima novih sistematizacija u institucijama kulture, koje još nijesu inovirane, niti su kandidovane za proces odobravanja. Početni pregled navedene teme daje vrlo nepovoljne rezultate u probijanju rokova za zakonske obaveze donošenja Sistematizacije radnih mjesta i oranizacione strukture u institucijama kulture za koje je nadležno Ministarstvo kulture u dužem vremenskom periodu - navodi se u Izvještaju.
Uz to, nastaviće sa prikupljanjem podataka za „cjelovitu analizu kadrovskih potreba u kulturi, uslova za edukaciju i doedukaciju“ kako bi se kadar obezbjeđivao u skladu s potrebama kvalitetne realizacije poslova u svim djelatnostima kulture, a „posebno kulturnoj baštini“.
Među prioritetima Ministarstva kulture u 2017. godini su i unaprjeđenje samog stanja kulturne baštine, te „proaktivan odnos na poslovima zaštite i popularizacije potencijala i vrijednosti kulturne baštine“.
U izvještaju je potcrtano da je za održivost sektora kulture i njegove revitalizacije, neophodno obezbijediti „dosljednu primjenu propisane stope izdvajanja za kulturu iz državnog budžeta“ od 2,49 odsto, i „unaprijediti model podsticajnih mjera za korištenje međunarodnih fondova, stimulisati ustanove na bolje korišćenje svojih kapaciteta u komercijalne svrhe i ustanoviti funcionalan model ubiranja namjenskih prihoda“.
Nastavlja se tijesna saradnja i potenciranje koprodukcija nacionalnih i opštinskih institucija kulture, te nezavisne kulturne scene, što bi trebalo da doprinese „jačanju svijesti o multikulturalnom kontekstu crnogorskog društva i kulturnom identitetu“.
Zato smatraju da je potrebna i nova linija podrške programima i projektima kojima se afirmiše crnogorska multikulturalnost i interkulturni dijalog, uz obilježavanje značajnih datuma iz kulturno-istorijskog konteksta.
- Nastaviti aktivnosti na donošenju novih sektorskih strategija, posebno u oblasti kinematografija, ali i u drugim oblastima značajnim za unaprjeđenje djelatnosti kulture u cjelinu i obezbjeđivanje potpunijeg uključivanja sektora kulture u druge nacionalne razvojne strategije - smatraju u Ministarstvu kulture.
U predlozima mjera za tekuću godinu navodi se snažnija promocija sektora kulture i uloge Ministarstva kulture u kreiranju imidža države, kao i „razvoj projekata medijske prezentacije djelatnosti Ministarstva kroz inoviranje komunikacione strategije u radu sa medijima“. A u saradnji sa Državnim protokolom, konačno će se poraditi na zvaničnim poklonima i artefaktima kojima se predstavlja Crna Gora.
