„U pogledu znanja koje nam se nudi i mogućnosti zaposlenja nakon završenog fakulteta, svakako da sam zadovoljan. Osluškujući stavove svojih kolega, zaključio sam da ovo nije moj izdvojeni stav, već stav većine studenata ETF-a“, rekao je on.
Kako je kazao, u prilog tome idu i međunarodna priznanja profesora ETF-a, ponude koje imaju za saradnju sa univerzitetima iz Evrope i svijeta, kao i projekti na kojima sarađuju. „To nama, studentima, govori da su profesori koji nam predaju zaista cijenjeni u svojoj struci, te nam nedvosmisleno stavlja do znanja da od njih možemo dosta naučiti“.
„Takođe, brz razvoj ove naučne oblasti otvorio je nove mogućnosti za zaposlenje nakon završenog fakulteta, pa je tržište rada za svršene visokoškolce sa diplomom ETF-a mnogo šire od granica naše države. Benefite proistekle iz te činjenice otkrivamo svakog dana i sve više koristimo“, rekao je Boljević agenciji MINA.
On smatra da bi segment obrazovanja koji se odnosi na praktično znanje trebalo poboljšati, jer, kako je rekao, njihova struka od njih očekuje više praktičnog nego teorijskog umijeća.
„Ono što ohrabruje jesu stavovi koje smo u posljednje vrijeme mogli čuti iz Ministarstva prosvjete, a koji govore da je novim sistemom studiranja predviđeno da praktična nastava nosi najmanje 25 odsto u okviru svakog predmeta. To je od posebnog značaja za studente ETF-a, ali i svih ostalih tehničkih fakulteta“, naveo je Boljević.
To je, dodao je, nedostatak na koji su do sada ukazivale generacije studenata i drago im je da je njihov glas naišao na razumijevanje.
Upitan da li program rada na ETF-u prati inovacije na polju tehnologije, Boljević je rekao da se prve dvije godine osnovih studija na fakultetu stiču temeljna znanja iz oblasti elektrotehnike. „To su osnovni principi na kojima ova naučna oblast počiva i jasno je da, ma koliko brzo i konstantno se razvijala, njeni temelji ostaju isti i njih je neophodno prve savladati“.
„S druge strane, novim sistemom studija unijete su određene izmjene u izvođenju nastave na trećoj i višim godinama studija. Prepoznat je upravo taj problem – prethodni program rada je okarakterisan kao zastario, te je bilo neophodno uvesti određene promjene“, naveo je on.
Prema riječima Boljevića, stručni tim profesora, u saradnji sa kompanijama koje tradicionalno zapošljavaju veliki broj svršenih visokoškolaca sa diplomom ETF-a, pronašao je novi program rada kako bi se postarali da studenti nakon završenog fakulteta imaju zavidan nivo znanja i sposobnosti.
„Studenti su prvi ukazali na taj problem shvativši da nakon završetka studija nemaju onaj nivo sposobnosti koji poslodavac od njih očekuje. Zbog toga smo i pozdravili novi sistem studija kojim se to pokušava prevazići. Naravno, još ostaje da se vidi da li će se sve ideje sprovesti do kraja, u šta mi polažemo velike nade“, rekao je on.
Studenti, kao suštinski glavni „regulatori“ će, kako je rekao, pažljivo motriti kako se promjene sprovode i kakav efekat imaju na studente, ukazivati na nedostatke i potencirati dobre primjere, sve u nadi da će novi model u potpunosti ispuniti očekivanja.
Boljević je poručio da se glavna zamjerka, kad su u pitanju uslovi studiranja na ETF-u, odnosi na stanje u kom se nalazi zgrada Tehničkih fakulteta.
„To je zgrada u kojoj nastavu obavljaju svi tehnički fakulteti, te su studenti svih tehničkih fakulteta jedinstveni u stavu da je zgradi neophodno renoviranje. Kako postoji kontinualno velika zaniteresovanost studenata da u toj zgradi prikupe znanje i profesora da to znanje prenesu, nije pošteno ni prema jednoj od tih strana da jedna od glavnih prepreka na tom putu budu loši uslovi zgrade u kojoj se prenos znanja vrši“, naveo je on.
Boljević je rekao da, kad je u pitanju nastavni kadar na ETF-u, ozbiljnih zamjerki do sada nije bilo.
„Ono što mogu reći iz ličnog iskustva, kao i ono što sam mogao zaključiti iz razgovora sa ostalim kolegama je da se profesori i asisteni uvijek maksimalno trude da prenesu znanje studentima, kako bi studenti nakon polaganja tog kursa zaista imali znanja i sposobnosti da rješavaju probleme iz date oblasti“, poručio je on.
Boljević je podsjetio da je studentima, na prvom svečanom predavanju na ETF-u, prodekan za nastavu poručio da su se, upisavši ETF, opredijelili za elitni fakultet Univerziteta Crne Gore (UCG).
„Danas, skoro tri godine kasnije, osmatrajući situaciju na našem fakultetu i upoređujući je sa situacijama na ostalim univerzitetskim jedinicama, kako državnog univerziteta, tako i ostalih univerziteta u Crnoj Gori, svjedoci smo da su te riječi bile u potpunosti na mjestu“, kazao je on.
On smatra da odgovor na pitanje zašto je to tako leži u tome da, iako ETF godinama nosi epitet elitne ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori, studenti, asisteni, profesori i čitavo osoblje fakulteta nikada nijesu prestali sa radom na sebi i na poboljšanju uslova za rad.
„Činjenica da ste najbolji u nečemu ne znači da nema još prostora za napredak. Toga su svjesni svi oni koji su dio zajednice ETF-a i to najviše doprinosi ugledu ove ustanove“, kazao je Boljević.
Takođe, dodao je, 2014. godine, rezultati istraživanja o diplomiranim studentima u okviru regionalnog Tempus IV projekta Congrad koji se sprovodi na UCG, u kom je anketirano više od šest hiljada studenata, pokazali su da do posla najlakše dolaze svršeni visokoškolci sa diplomama ETF-a, Prirodno-matematičkog i Ekonomskog fakulteta.
„Imajući ovo na umu, naravno da studenti ETF-a očekuju da nakon završenog fakulteta nađu posao“, poručio je on.
Nedavno je predstavljeno pet patenata, izuma naučnih timova sa ETF-a, kao jedan od rezultata trogodišnjeg rada Crnogorskog Centra izvrsnosti u bioinformatici BIO-ICT, a Boljević je rekao da je interesovanje studenata za takvim projektima u konstantnom porastu.
„Tome su svakako doprinijeli odlični rezultati studenata koji su već uključeni u rad prvog crnogorskog Centra izvrsnosti u bioinformatici BIO-ICT. Osim ovog projekta, radi se na uključivanju studenata u istraživačkim projektima i naučno-stručnim skupovima“, kazao je on.
Prema njegovim riječima, najsvježiji primjer je naučno-stručno skup „Informacione tehnologije“, na kom studenti tradicionalno učestvuju.
Ove godine na tom skupu su, naveo je, organizovana dva studentska takmičenja, HAKATON (takmičenje u programiranju) i IoTON (implementacija IoT tehnologija u raznim SMART rješenjima).
„Interesovanje studenata je bilo ogromno, što je motivisalo i studente i profesore, pa se već radi na tome da se studentima obezbijedi veći udio u radu ostalih konferencija, kao i da se počnu organizovati slični skupovi samo za studente“, poručio je Boljević.
Izvor: Mina
