Procedura je takva da Stejt department konstatuje to što je Senat izglasao, zatim šalje Savjetu za nacionalnu bezbjednost, koji podnosi rezoluciju predsjedniku na potpis – kazao je Darmanović. Šef diplomatije ističe da ratifikacija Protokola o članstvu jedne zemlje u NATO nikad nije bila upitna od strane predsjednika SAD.
-Ona je uvijek bila odraz američke politike prema NATO-u i odraz podrške obije partije, demokrata i republikanaca u svakom ciklusu proširenja Alijanse. U ovom slučaju su istaknuti predstavnici Trampove administracije, sekretar za odbranu Džejms Matis i državni sekretar Reks Tilerson poslali pismo Senatu u kome su tražili da se što prije izjasne o našoj ratifikaciji. Identičan stav sam dobio i od savjetnika za nacionalnu bezbjednost, generala Herberta Rejmonda Mekmastera, što znači da najviši zvaničnici administracije stoje iza toga i zaista je teško vjerovati da se predsjednik sa tim ne slaže – istče Darmanović.
Govoreći o ratifikaciji protokola u Španiji, ministar objašnjava da je taj proces kasnio, jer je država dugo čekala na formiranje nove vlade nakon izbora.
-U Španiji postoji pravilo da tehnička vlada ne može pod nositi međunarodne sporazume parlamentu na glasanje, tako da je tek nova vlada to učinila. Donji dom je ratifikovao naš protokol u martu i sad se čeka da to uradi Gornji dom. Protokol prvo ide na raspravu pred Odbor za vanjske poslove, a onda na plenum. Ministar vanjskih poslova Španije Alfonso Dastis je, u nedavnom razgovoru sa mnom, procijenio da će Gornji dom španskog parlamenta završiti ratifikaciju tokom aprila – kaže Darmanović.
Kada je riječ o Holandiji, ministar vanjskih poslova ističe da su nacionalne procedure u toj zemlji završene.
-Oba doma holandskog parlamenta su ratifikovala naš sporazum ubjedljivom većinom, kao što je to bio slučaj i u Španiji. Donji dom je to učinio u decembru, Gornji dom 21. marta i ratifikaciju su već potpisali kralj i ministar vanjskih poslova. Specifičnost procedure je u tome što u Holandiji svaki međunarodni sporazum podliježe pravilu o dvomjesečnom čekanju na mogućnost iniciranja referenduma – objašnjava Darmanović.
On podsjeća da su nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Ukrajine, Holanđani inicirali pitanje o referendumu. Taj referendum je konsultativni i nije obavezujući za Vladu. Ali ukoliko se desi, onda produžava procedure. Ne vjerujem da će u našem slučaju doći do referenduma s obzirom na rezultate nedavnih izbora u Holandiji, na kojima su proevropske partije pobijedile ubjedljivom većinom – kaže Darmanović. On dodaje da je potrebno da prođe dva mjeseca nakon ratifikacije u parlamentu, nakon čega se stiču uslovi za potpuni završetak procedure u Holandiji. Mi vjerujemo da će taj proces biti završen do samita NATO u Briselu 25. maja ove godine – poručuje šef diplomatije.
Šef diplomatije Srđan Darmanović kaže da članstvo Crne Gore u NATO-a „ne znači da ćemo automatski biti lišeni ruske pretenzije da ovaj dio Evrope posmatraju kao svoju interesnu sferu“. Rusija je velika sila koja ne napušta lako svoje interese. Vjerovatno će to biti slučaj i sa njenim pretenzijama na Zapadnom Balkanu. Pretpostavljam da će načini na koje će Rusija pokušati da utiče biti drugačiji od ovih sa kojima smo se suočili u posljednjih pola godina, pa i duže. Međutim, onog momenta kad postanemo članica NATO-a mnoge okolnosti i „pravila igre“ se mijenjaju – ističe Darmanović. On dodaje da ćemo postati „dio ozbiljne, međunarodne, vojno-političke organizacije, koja počiva na mehanizmima kolektivne bezbjednosti“.
Pobjeda
