On je na okruglom stolu o industriji metala u Crnoj Gori, koji je održan u Privrednoj komori (PKCG), kazao da je nikšićki Uniprom preuzeo KAP sredinom jula 2014. godine.
„Situacija je sada mnogo bolja neko tada. Nekoliko godina prije toga u KAP-u ništa nije rađeno, situacija je bila vrlo loša, a od tada do danas napravljeno je puno. Ivestirano je preko deset miliona EUR u opremu, ljude i nove ćelije“, rekao je Dožić.
On je naveo da je do sada pušteno u rad blizu 80 novih ćelija.
„Proizvodnja u prošloj godini je bila nešto oko 38 hiljada ili 39 hiljada tona tećnog metala aluminijuma. Plan za ovu godinu je nešto oko 46 hiljada tona, s tim što ćemo do kraja godine pustiti kompletno sve ćelije u B seriji i to će biti nivo godišnje proizvodnje od 60 hiljada tona“, objasnio je Dožić.
On je, kada su u pitanju glavne investicije, saopštio da će se već u toku naredne sedmice potpisati ugovor za prvu liniju za proizvodnju legura u formi malih ingota, vrijedan šest miliona EUR.
„Nakon toga, na redu je investicija za trupce, a kasnije očekujemo i ostale. Glavna investicija u narednom priodu je povećanje kapaciteta, odnosno puštanje u rad još preko 100 novih ćelija, jer se stare moraju isključivati iz rada i ponovo remontovati“, kazao je Dožić.
Kada je u pitanju energija, Dožić je saopštio da je KAP prošle godine energiju uvozio kompletno iz inostranstva, a ovog mjeseca pola iz Crne Gore, a pola iz inostranstva.
„U javnosti važi mišljenje da KAP potroši svu struju i da to za građane nije dobro. Navešću samo jedan podatak u vezi sa tim. Ako KAP radi, troškovi za prenos će naredne godine biti godišnje nešto oko pet miliona EUR, a ukoliko KAP ne radi to bi platili građani“, dodao je Dožić.
On je rekao da je u KAP-u trenutno u radnom odnosu oko 550 radnika, dok je prosječna plata između 750 i 800 EUR.
„Kompletno se plaćaju doprinosi, čak smo i u pretplati i nema dugovanja. Puno se polaže na zaštiti radnika koji imaju prevoz sa posla i na posao. Sjutra se otvara i restoran u KAP-u, investicija od oko 600 hiljada EUR“, saopštio je Dožić.
On smatra da metalna industrija u Crnoj Gori ima veliku perspektivu.
Potpredsjednik PKCG, Stanko Zloković, kazao je da je metalna industrija u Crnoj Gori potencijal koji se mora kvalitentnije i bolje iskoristiti.
„Na pravom smo putu da se to u Crnoj Gori uradi. Potencijal tog sektora je ogroman, kao i budućnost i perspektiva“, ocijenio je Zloković.
On je naveo da je to sektor koji je dominantan u crnogorskom izvozu.
„Sve to ukazuje da je potrebno uložiti zajednički napor države, kompanija, nauke i školstva da se taj sektor na kvalitetniji način oživi i da napravi rezultate koje objektivno može napraviti“, poručio je Zloković.
On je rekao da tu prije svega misli na Uniprom KAP i Željezaru Tosčelik, jer su to, kako je ocijenio, potencijali koji su značajni.
„I čelik i aluminijum imaju budućnost u savremenom svijetu i u razvoju svih novih tehnologija, jer su to skoro nezamjenjivi metali. Metalni sektor realno može da generiše nova radna mjesta i novo zapošljavanje“, kazao je Zloković.
Predsjednik Privredne komore Slovenije i savjetnik u Željezari Štore Steel, Marjan Mačkošek, rekao je da je metalno industrijski sektor u toj državi bio u velikoj krizi nakon raspada Jugoslavije.
„Mnogo godina smo tražili sve moguće varijante kako bi tu industriju postavili na neke grane koje bi bile prihvatljive i došli smo do situacije da je danas ta industrija u Sloveniji strašno jaka“, naveo je Mačkošek.
Ta industirja je, kako je dodao, sa više od 70 odsto u izvozu, i to na najzahtjevnije zapadno tržište.
„Metalna industrija je strašno jaka u najbitnijoj svjetskoj industriji – automobila i vozila“, ocijenio je Mačkošek.
Prema njegovim riječima, Slovenija je prošle godine imala izvoz od preko 31 milijarde EUR, od čega je proizvoda bilo skoro 25 milijardi EUR.
„Očuvali smo školski sistem, odbranili zatvaranje Metalurškog fakulteta u Ljubljani i sada smo počeli otvarati i srednje škole, jer je to jedina deviza da možete na tom području biti uspješni na dugi rok“, kazao je Mačkošek.
On smatra da bi Crna Gora mogla da neki od slovenačkih načina izlaska iz krize uzme kao osnovu, ali i da mora izgraditi vlastiti model.
„Treba početi raditi na manjem obimu, tačno fokusiranom na tržište i imati jasnu viziju. Crna Gora treba da osigura školski sistem i nađe načine da mladi u tim djelatnostima vide svoju perspektivu“, zaključio je Mačkošek. (Mina BUSINESS)
