Sberbanka je danas najveća ruska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, a drže i trećinu bankovnih depozita u Rusiji, što je u većini zapadnih ekonomija nezamislivo.
Nekadašnja štedna banka iz vremena Sovjetskog Saveza, još je u većinskom vlasništvu ruske Centralne banke, a na čelu joj je saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Uprkos ekonomskoj krizi i zapadnim sankcijama Rusiji, Sberbanka uspješno posluje i prošle godine su dodatno povećali tržišni udio, ostvarivši rekordnih 9,5 milijardi dolara dobiti. Sada žele da iskoriste dalekosežni utjecaj i prodaju klijentima u svih 11 vremenskih zona u Rusiji svakodnevne usluge, poput onih iz sektora obrazovanja i zdravstvene zaštite. I - naplaćivati proviziju za usluge koje neće sami pružati. U banci ne daju više informacija o nebankovnim uslugama koje namjeravaju da pružaju, jer su planovi „finansijskog ekosistema“ još u povojima.
Planiraju i da prošire ponudu investicijskih proizvoda, a od sredine aprila, s bankom VTB, prodavaće građanima i državne obveznice. Rusija time namjerava da se direktno zadužuje kod građana kojima će obveznice biti prilika za štednju i ulaganje, te alternativa držanju novca u banci.
Sberbank će takvim poslovanjem produbiti uticaj nad ključnim sektorima privrede, u nastojanju da smanji zavisnost od prihoda od kamata.
Domaći projekti postali su prioritet Sberbanke nakon što su zapadne sankcije osujetile njihove ambicije o širenju u inostranstvo, budući da su klijenti počeli da ih zaobilaze u strahu od kršenja kaznenih mjera.
U Sberbanci takođe namjeravaju da ojačaju finansijsku poziciju zatvaranjem većeg broja ogranaka - počevši od već zatvorenih 1.300 u prošloj godini - i prebacivanjem klijenata na internet poslovanje. Izvršni direktor German Gref kazao je da bi 2025. godine mogli da imaju upola manje zaposlenih u odnosu na sadašnjih 330.000.
Izvor: N1 Zagreb/Hina
Foto: Heinz-Peter Bader/Reuters