U arhivi "zloglasne tajne policije" nalaze se milioni stranica dokumenata i na desetine hiljada dosijea.
Kako navodi Jutarnji.hr, "ostavština dikature Envera Hodže", koji je četiri decenije, do smrti 1985. godine, vladao Albanijom, "i dalje truje albansku politiku".
"To bi trebalo iskoreniti zlo koje i dalje truje albansko društvo. Kao uklanjanje apscesa, bolna, ali neizbježna hirurška operacija", ocjenjuje albanski pisac Ismail Kadare.
Za vrijeme Hodžine vladavine, više od 100.000 ljudi završilo je u radnim logorima, 20.000 u zatvorima, a oko 6.000 ih je ubijeno ili je nestalo.
U decembru 2016. godine osnovano je nezavisno tijelo zaduženo da kroz arhivu vodi one koji žele da istraže sudbinu svojih voljenih ili ispitaju nečiju tuđu.
Tijelo je, takođe, ovlašćeno za izdavanje "potvrda o nesaradnji" s komunistickim režimom, što je danas uslov za bilo koju javnu dužnost.
Ipak, dokazi o saradnji sa Sigurimijem su vrlo rijetki - u 26 godina od pada komunizma samo su dvojica političara javno priznala saradnju sa Sigurimijem, a pojedini političari s nižih pozicija diskretno su se povukli iz javnog života pošto se protiv njih povela kampanja tog tipa.
Međutim, uprkos otvaranju arhiva Sigurimija, mnoga će pitanja vjerovatno ostati bez odgovora, ocjenjuje Jutarnji.hr.
"Mnogo dokumenata je uništeno u tranziciji, ali i poslije", rekao je bivši direktor arhiva Ministarstva unutrašnjih poslova Kastriot Derviši.
On je dodao da istinu neće biti lako ustanoviti, ali da je važno do nje doći kako bi se otkrili svi aspekti, kako smatra Derviši, jednog od najrepresivnijih režima 20. vijeka.
