Ona je istakla da je parlamentu potreban „nov i savremen poslovnik koji precizno definiše sva pitanja“. – Glavne izmjene tog akta treba bazirati na članove koji su se pokazali kao najlakši za zloupotrebu, a posebna pažnja radne grupe treba da bude usmjerena na dio koji se odnosi na prava i dužnosti poslanika, zatim na evidenciju o prisustvu sjednicama Skupštine i radnih tijela, a u kontekstu posljednjih dešavanja posebnu pažnju treba usmjeriti na održavanje reda na sjednici, odnosno mjere koje se preduzimaju za povredu reda – kazala je Šćepanović.
Prema njenim riječima, nepohodno je pojednostaviti procedure radi efikasnosti rada Skupštine, podrobnije urediti rad na sjednici odbora, pojačati ulogu odbora kroz intenziviranje aktivnosti i uvesti nove institute koji bi odborima bili na raspolaganju, kao što su javna slušanja, posebno u fazi izrade nacrta zakona.
– Trebalo bi predvidjeti uvo- đenje obaveze donošenja godišnjeg plana rada parlamenta u koordinaciji sa programom rada Vlade. Kroz ove izmjene trebalo bi pojačati aktivnosti na poboljšanju kvaliteta zakona, zatim više otvoriti parlament za učešće predstavnika stručne javnosti, civilnog društva i eksperata, odnosno detaljno precizirati način njihovog učešća na odborima – istakla je Šćepanović.
Ona kaže da je to samo dio izmjena, jer, kako je istakla, sigurno je da radnoj grupi koja bude formirana, predstoji veliki posao.
– Nepostojanje rješenja bilo kojeg pitanja, naizgled nevaž- nog, u praktičnoj primjeni mo- že ponovo stvoriti probleme koje smo imali u prethodnom sazivu. To ne znači da važeći akt nema određenih dobrih rješenja i da pojedine odredbe nijesu dobre, ali njegova primjena je pokazala da većina odredbi i suštinski i pravno tehnički mora biti mijenjana – istakla je Šćepanović.
Prema njenim riječima, važeći Poslovnik karakterišu nejasnoća, nepreciznost i nedore- čenost pojedinih odredbi koje su u prethodnom periodu stvarale prostor za manipulativno, odnosno pogrešno tumačenje.
– Sjetimo se samo situacije u kojoj je tadašnji predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić uporno odgađao zakazivanje sjednice na kojoj bi se razmatralo pitanje njegovog razrješenja sa te pozicije. Ako stremimo jačanju parlamenta kao institucije, sigurno da norme tipa „ako se ne dogovorimo odlučuje predsjednik“ nikako ne mogu ostati u Poslovniku Skupštine. Da ne pominjem da pojedine odredbe važećeg Poslovnika nijesu usaglašene sa zakonskim odredbama, kao npr. član 51 koji se odnosi na zarade poslanika, te je neophodno njihovo hitno usaglašavanje – kazala je Šćepanović.
Kako bi snažan parlament, dodala je ona, promovisao i unapređivao demokratske procese kroz efikasan, transparentan i odgovoran rad, neophodno je da i osnovni skupštinski akt bude donijet u tom cilju, jer je, kako je istakla, prvenstveno interes građana da Skupština radi neometano i efikasno.
– Same izmjene Poslovnika ne znače ništa ukoliko se Skupština u svom radu ne bude striktno držala procedure predviđene tim aktom. Ključ snage Skupštine je poštovanje Poslovnika o radu – dodala je Šćepanović.
Opozicija poljuljala povjerenje u Skupštinu
– Vjerujem da su posljednja dešavanja u parlamentu, koja se, nažalost, od pojedinih opozicionih predstavnika građana ponavljaju unazad dvije godine, doprinijela poljuljanom povjerenju građana u ovu instituciju – kazala je Marta Šćepanović. Ona je istakla da parlament, kao jaka demokratska institucija, ne usvaja samo zakone već kroz svoj rad doprinosi političkoj stabilnosti.
– Parlament je mjesto istinskog dijaloga, razumijevanja, saradnje i unapređenja ukupnog razvoja društva, pa i mjesto gdje se sve napetosti i tenzije smiruju zahvaljujući proceduri – dodala je ona.
Pobjeda
