Na konferenciji su učestvovali predstavnici najznačajnijih političkih partija iz regiona Jugoistočne Evrope, koji su raspravljali o integritetu političkih partija - trendovima, izazovima i mogućnostima.
U okviru šest panela bilo je govora o finansiranju političkih partija, transparentnosti i nadzoru, o predizbornom finansiranju, postojanju i poštovanju propisa, o internom nadzoru, transparentnosti i disciplini stranaka, o tome kako stranke upravljaju sobom, o rukovođenju ljudima, izboru stranačkog osoblja, funkcionera i članstva, kao i izboru i predlaganju kandidata i promovisanju izuzetnosti.
Jonica je danas bila panelista na temu Predlaganje i izbor kandidata - promovisanje izuzetnosti, gdje je posebna pažnja posvećena negativnim trendovima u izboru kandidata i potrebi postojanja jasnih pravila za izbor kandidata.
Prema njenim riječima, pravila nominovanja treba da obezbijede pravedan i demokratski odabir ljudi, koji su najadekvatniji da predstavljaju stranku.
„Cilj političkih partija morao bi biti da rade za demokratiju - da bi demokratija radila. Kako svi parlament volimo nazivati hramom demokratije onda je naša dužnost da s posebnom pažnjom pristupimo predlaganju i izboru kandidata za poslanike. Da bi promovisali izuzetnost prilikom kandidovanja potrebno je, prije svega, da se složimo kakva je funkcija parlamenta u državi i šta očekujemo od tih kandidata, kako bi prema tome definisali kriterijume“, kazala je Jonica.
Tada, kako je navela, dolazi trenutak kada se suočavamo sa problemom.
„Po Ustavu, parlament donosi zakone, pa je samim tim pravo predlaganja zakona dato Vladi i poslaniku. Naglašavam da je u pravu predlaganja zakona jedan poslanik izjednačen sa cijelom Vladom, što nije slučajno, već upravo zbog očekivanja da zakonodavac bude to u pravom smislu riječi. Naši parlamenti su se, međutim, u najvećoj mjeri pretvorili u mjesta na kojima se Vladini predlozi pretvaraju u zakone glasanjem, a ne donose zakoni u suštinskom smislu“, ukazala je Jonica.
Samim tim, kako je istakla, imamo uobičajenu podjelu na poslanike vlasti koji podržavaju sve predloge Vlade ne shvatajući da je njihova uloga da u konačnom odluče kakav zakon treba da bude, a ne Vladina, kao i poslanike opozicije koji po pravilu kritikuju sve predloge Vlade.
„Imamo i rijetku, rekla bih izumiruću pojavu treće kategorije, a to su poslanici vlasti koji kritikuju predloge Vlade i poslanike opozicije koji nakon kritike predloženog predlažu svoja konkretna i bolja rješenja. Zašto kažem da je ovo izumiruća pojava. Zato što se na političku scenu u velikim količinama vratio jak populizam. Neki misle da je potrebno govoriti zvučne i jake kvalifikacije bez obzira jesu li tačne i smislene, ako su dovoljno jake da mogu proizvesti senzacionalističke tekstove u medijima“, kazala je Jonica.
Prema njenim riječima, analize političkog djelovanja pokazuju da kandidati koji su izabrani za poslanike posvete 90 posto svog mandata radeći na tome da budu ponovi izabrani za sljedeći mandat, a 10 posto vremena radeći posao za koji su izabrani.
„I tu populizam pobjeđuje konstruktivnost. Jer, za populizam je potrebna samo dobra veza s medijima i sposobnost javnog nastupa. Za konstruktivnost su, s druge strane, potrebani rad, znanje i hrabrost. Jasno je što je lakše i profitabilnije, ali ne doprinosi kvalitetu“, naglasila je Jonica.
Osim toga, kako je navela, pojava "lutajućeg mandata", koja je kao naša primijenjena verzija evropskog standarda da mandat pripada poslaniku, dovodi u pitanje da li je na ovaj način zaista ispoštovana volja birača ili smo pružili još jedan model izabranim predstavnicima građana da umjesto da rade za demokratiju da bi demokratija radila - rade samo za sebe.
Organizator skupa u Sarajevu je Nacionalni demokratski institut (NDI) - međunarodna organizacija koja pruža podršku jačanju demokratskih institucija širom svijeta kroz učešće građana, političkih partija, otvorenost i odgovornost vlasti.
