Politika

Šišmakova mogao zvati jedino Putin ili Patrušev

Ruskog mornaričkog oficira Eduarda Šišmakova, pripadnika Glavne obavještajne uprave (GRU) i ključnog organizatora kriminalne organizacije koja je planirala teroristički napad u Crnoj Gori 16. oktobra prošle godine, na sjednicu Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije mogao je jedino zvati ruski predsjednik Vladimir Putin ili sekretar tog tijela Nikolaj Patrušev.
Šišmakova mogao zvati jedino Putin ili Patrušev
Portal AnalitikaIzvor

To proizilazi iz Statuta Savjeta bezbjednost Ruske federacije tijela koje se nalazi pod apsolutnom kontrolom Vladimira Putina.

Belingket

Informacija da je Šišmakov prisustvovao sjednicama Savjeta za bezbjednost Ruske Federacije tokom 2014. godine objavljena je u izvještaju britanske istraživačke mreže Belingket i ruskog magazina Insajder, a prenijela je Pobjeda. Šišmakov je u tom periodu po zvaničnim podacima ruskog ministarstva spoljnih poslova bio zamjenik vojnog atašea u ruskoj ambasadi u Poljskoj odakle je protjeran zbog špijunaže. Iz Statuta proizilazi da sjednicama tog tijela mogu prisustvovati samo lica koja pozove predsjednik Savjeta ili sekretar, dok sastav imenuje isključivo predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin.

- Stalne članove i članove Savjeta bezbjednosti imenuje predsjednik Ruske Federacije - predsjednik Savjeta bezbjednosti.

Njemu je neposredno potčinjen sekretar Savjeta bezbjednosti koji obezbjeđuje rad Savjeta bezbjednosti, rukovodi njegovim aparatom i održava radna savjetovanja sa članovima Savjeta bezbjednosti. O ostalim pitanjima djelatnosti Savjeta bezbjednosti odlučuje  predsjednik Ruske Federacije, navodi se u Statutu.

Biranje po ličnoj osnovi

Od 31. jula 1996. do danas stalni članovi Savjeta bezbjednosti imenuju se i po ličnoj osnovi i po dužnosti i njih je šest: predsjednik Ruske Federacije predsjednik Savjeta bezbjednosti, predsjednik Vlade Ruske Federacije, sekretar Savjeta bezbjednosti, ministar inostranih poslova, ministar odbrane, direktor Federalne službe bezbjednosti (FSB). Odluke Savjeta bezbjednosti po važnij i m p i t a n j i m a potvrđuje predsjednik Ruske Federacije ukazom, a druge odluke čine protokoli. Broj nestalnih članova Savjeta bezbjednosti je od sedam pa do devetnaest. Oni imaju samo pravo savjetodavnog glasa na zasijedanjima. (Pobjeda)

Portal Analitika