On u razgovoru za naš portal, upozorava mlade da boravak u bučnim prostorijama može jako oštetiti sluh.
“Sve što nije fiziološko i na šta naš organizam nije uspio da razvije odbrambeni mehanizam, šteti zdravlju, tako i pretjerana buka šteti sluhu. Naš organizam može da se brani duže ili kraće vrijeme, ali ipak popusti pritisku buke, tako da dolazi do oštećenja dijela nervnih završetaka slušnog živca koji je u ovom slučaju najslabija tačka”, kaže Knežević.
ANALITIKA: Ovo je period kada veliki broj građana ima problema sa različitim prehladama, upalama grla, čestim kašljem... Koji su Vaši savjeti za prevenciju?
KNEŽEVIĆ: U medicini postoji zlatno pravilo: bolje spriječiti nego liječiti, jer liječenje je mnogo skuplje i komplikovanije u svakom pogledu. Ljudi bi više vremena trebali da provode na otvorenom uz lagane šetnje, da koriste C vitamin, koji su i naše bake koristile u liječenju, a dokazano je da jača naš imuni sistem.
Često se javlja uporni kašalj, ali ne treba upadati u zamku jer može da bude alergijskog porijekla. Prisutne gušobolje su najčešće posledica disanja na usta, odnosno, redukcije upotrebe nosa.
Nos ne samo da je dominantan na licu, pa služi za grijanje, vlaženje, čišćenje i sprovođenje vazduha ka grlu i plućima, pa je potrebno da se potrudimo da održavano nos prohodnim.
Začepljenje nosa može da prouzrokuje najčešće uglavnom prolazno oštećenje sluha, odnosno slabost.
ANALITIKA: Šta raditi kada počne da se oštećuje sluh, postoji li način da se to poboljša?KNEŽEVIĆ: Ta, uglavnom, lagana oštećenja su uz minimalnu terapiju izliječiva i uglavnom se javljaju kod mlađe populacije.
Teža, odnosno komplikovanija oštećenja su oštećenja kostiju srednjeg uva i najteža oštećenja unutrašnjeg uva, koja se mnogo teže mogu liječiti, tj. ovaj tip liječenja ide u pravcu revitalizacije slušnog živca koja se uglavnom bavi njegovom ishranom.
ANALITIKA: Kako liječiti upalu uva i koliko boravak u bučnim prostorijama, poput noćnih klubova oštećuje sluh?
KNEŽEVIĆ: Kod upala uva treba razgraničiti prvo koji dio uva je zahvaćen upalom i pristupiti liječenju direktno tj. ciljano. Sve što nije fiziološko i na šta naš organizam nije uspio da razvije odbrambeni mehanizam šteti zdravlju, tako i pretjerana buka šteti sluhu.
Naš organizam može da se brani duže ili kraće vrijeme ali ipak popusti pritisku buke, tako da dolazi do oštećenja dijela nervnih završetaka slušnog živca koji je u ovom slučaju najslabija tačka.
ANALITIKA: Šta mislite o prirodnom liječenju grla i uveta?
KNEŽEVIĆ: Kako je naš organizam dio prirodne sredine, a stara kineska poslovica kaže gdje je problem tu je i lijek problema, tako se većina ljekova ili bar aktivnih supstanci lijeka u osnovi sastavljena od biljaka.
Moderna medicina ne bježi od liječenja biljem, ukoliko ono pomaže u izlječenju.
ANALITIKA: U kom periodu života i godine je najbolje popraviti devijacije nosa-ušiju, šta daje najbolje rezultate?KNEŽEVIĆ: Operacije se dijele na funkcionalne i estetske, a mogu biti kombinovane. Kada kažemo devijacija nosa, misli se na funkcionalni problem otežanog protoka vazduha kroz nos zbog iskrivljenosti ili druge nepravilnosti nosne pregrade, mada većina naših ljudi kada upotrebljava tu riječ, misli na dorzalnu grbicu ili iskrivljen položaj na licu.
Kada govorimo o tim operacijama, njih treba raditi kada disanje počne da pravi probleme i to su praktično ispravke prirode, odnosno pogrešnog rasta struktura nosa, čak i u slučajevima kada nije rast kostiju lica završen, kada se radi poštedna operacija, a da se ne diraju TKZ jezgra oseifikacije.
Obavezno se mora reći roditeljima djeteta da rješenje koje daje operacija, najvjerovatnije, nije trajnog karaktera jer mi ne možemo, u potpunosti, da predvidimo dalji rast kostiju.
Ove operacije mogu da se rade u bilo koje godišnje doba, mada je možda u našem podneblju najkomotnije ih raditi u proljeće i jesen.
Kada govorimo o estetici, važno je napomenuti da ove operacije uglavnom štete funkciji pa se u svijetu obavezno radi kombinacija funkcionalno-estetske operacije. Kada su uši u pitanju, preporuka je da se njihov oblik koriguje kada počnu da smetaju.
ANALITIKA: Koji su najčešći zahtjevi pacijenata, kada je u pitanju estetska hirurgija?
KNEŽEVIĆ: Kada pričamo o ovoj vrsti hirurgije, u našoj sredini su najviše zastupljene operacije grudi, češće povećavanje, nego smanivanje, zatim operacije nosa i to one kombinovane, jer većini ljudi smeta pored disanja i sam izgled nosa i, ukoliko je moguće, žele da se to završi odjednom.
Estetiku naš zdravstveni sistem ne obuhvata u obavezne vidove liječenja, tako da se ti tipovi operacija plaćaju.
ANALITIKA: Koliko je rizična operacija povećavanja ili smanjivanja grudi?
KNEŽEVIĆ: Operacija grudi je relativno laka operacija, mnogo lakša od operacije nosa. Bitno je dobro isplanirati operaciju, dogovoriti se sa pacijentkinjom o tome šta ona želi i pristupiti operaciji nakon nabavke implatanta.Začeci plastične i rekonstruktivne hirurgije su nastali nakon prvih operacija nosa, još u staroj Indiji, a grudi su nadograđivale pacijentkinje, kojima je jedna dojka morala biti uklonjena. Napominjem, lakša je operacija povećavanja grudi, nego smanjivanja...
ANALITIKA: Je li bilo nekih specifičnih zahtjeva za estetske popravke i šta radite kada neko dođe sa nerealnim zahtjevima?
KNEŽEVIĆ: Uvijek ima nerealnih zahtjeva. Valjda smo mi ljudi u suštini nerealni u zavisnosti od toga koliko nam nešto smeta, pa kada nam je nešto malo veće, težimo suprotnoj krajnosti ili skroz kontra. Svaki čovjek je individua, sama za sebe, tako da su i same operacije individualne.
ANALITIKA: Koje su cijene?
KNEŽEVIĆ: Kod nas su cijene među najnižim u regionu i individualne su u zavisnosti od ustanove, ili složenosti operacije.
I.D.
