Statistički aneks Izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka (HDR) za 2016. godinu predstavlja vrijednosti Indeksa razvoja po mjeri čovjeka (HDI) za 188 država i teritorija. Indeks razvoja po mjeri čovjeka predstavlja sumarnu mjeru za ocjenu dugoročnog napretka po tri osnovne dimenzije: dug i zdrav život, pristup znanju i pristojan životni standard.
Na osnovu izvještaja, vrijednost HDI za Crnu Goru iznosi 0,807 – što je već drugu godinu za redom svrstavau grupu država sa veoma visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka. Na osnovu ovog rangiranja Crna Gora se nalazi na 48. mjestu na listi od 188 država i teritorija, tj. napredovala je za jedno mjesto na ljestvici u odnosu na prethodnu godinu. Crna Gora je bolje rangirana nego mnoge druge države u razvoju u Evropi i ZND, čak bolje nego neke države koje su članice EU, kao što su Rumunija (na 50. mjestu) i Bugarska (na 56. mjestu). Kada se govori o regionu Zapadnog Balkana, Crna Gora je trećerangirana, iza Slovenije (koja je na 25. mjestu) i Hrvatske (na 45. mjestu), dok Srbija (66.), Albanija (75.), Bosna i Hercegovina (81.) i BJR Makedonija (82.) spadaju u kategoriju država sa visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka.
Međutim, kako je navedeno u saopštenju UNDP-a, vrijednost Indeksa razvoja po mjeri čovjeka za Crnu Goru je još uvijek ispod prosjeka u poređenju sa ostalim državama iz kategorije sa veoma visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka (0,892). U regionu Evrope i Centralne Azije, države koje su po Indeksu razvoja po mjeri čovjeka rangirane blizu Crne Gore, a donekle su slične i po broju stanovnika, su Letonija (na 44. mjestu po HDI) i Litvanija (na 37. mjestu).
„Kontinuirani napredak Crne Gore u oblasti razvoja po mjeri čovjekaje očigledan: tokom prethodne decenije, vrijednost Indeksa razvoja po mjeri čovjeka je porasla za 7,5%. To zapravo znači da ljudi žive duže, stiču više obrazovanja i imaju bolji životni standard. Međutim, kada se HDI za Crnu Goru posmatra u kontekstu nejednakosti, vrijednostindeksa opada na 0,736, što je umanjenje od 8,8% zbog nejednakosti. Takođe, ukoliko uzmemo u obzir višestruke uskraćenostisa kojima se ljudi suočavaju u 3 ključne dimenzije: obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i životnom standardu, pokazatelji govore sljedeće: 3,000 ljudi živi u multidimenzionalnom siromaštvu, dok još 13,000 ljudi živi na granici multidimenzionalnog siromaštva. Iako su nejednakosti još izraženije u razvijenijim državama (IHDI 11,1%) nego što je to slučaj u Crnoj Gori, ove brojke ukazuju da Crna Gora mora da uloži dodatne ciljane napore, kako bi se osiguralo da se dobrobiti razvoja po mjeri čovjeka osjetena svim nivoima društva, da svi građani mogu podjednako da uživaju u tom napretku i da niko ne bude zapostavljen,“rekla je Fiona Mekluni, stalna koordinatorka Sistema UN i stalna predstavnica UNDP za Crnu Goru.
„Zato će UNDP nastaviti da pruža podršku državi u borbi protiv nejednakosti, podsticanju razvojnih potencijala i održivom korišćenju resursa. Naša podrška se ogleda u spoju kvalitetnihistraživanja, znanja i praktičnih savjetaza unapređenje politika, kako bi pomogli da se unaprijedi zeleni rast i investicije, stvori efikasna i odgovorna javna uprava i osiguraju jednake mogućnosti za sve građane,“ naglasila je Mekluni.
Kako se dodaje, očekivani životni vijek u Crnoj Gori nastavlja da se produžava (dostižući 76,4 godine), ali je i dalje ispod očekivanog u zemljama iz kategorije veoma visokog razvoja po mjeri čovjeka (79,4 godina). Očekivano trajanje školovanja je 15,1 godinu, dok je prosječna dužina trajanja školovanja 11,3 godine, što je blizu rezultata drugih zemalja koje spadaju u istu kategoriju (16,4, odnosno 12,2 godine). Iako je bruto nacionalni dohodak (BND) po glavi stanovnika u stalnom porastu u Crnoj Gori (i dostigao je 15.410, izraženo paritetom kupovne moći u USD), i dalje je značajno niži nego u drugim zemljama iz iste kategorije (39.605).
''Pored toga, opšta stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori je preko 20%, što je gotovo dvostruko više nego u drugim državama Evrope i ZND, gdje ona iznosi 10,4%. Nezaposlenost mladih je izuzetno visoka i iznosi 36% na osnovu podataka za posljednji kvartal 2016. godine, dok ona u regionu iznosi 19%. Razvoj po mjeri čovjeka za sve ne može biti postignut ako polovina čovječanstva ne bude uključena. Rodna neravnopravnost i nedovoljno osnaživanje žena predstavljaju izazove za napredak. Žene žive duže, imaju jednaka obrazovna dostignuća kao muškarci, ili čak veća kada se govori o mladima, ali sa druge strane još uvijek ostvaruju sporiji napredak u razvoju po mjeri čovjeka nego muškarci u Crnoj Gori (HDI za žene iznosi 0,789, dok je za muškarce 0,827). Iako žene dnevno rade veći broj radnih sati nego muškarci, one se suočavaju sa raznim nejednakostima, bez obzira da li se radi o plaćenom ili neplaćenom radu'', navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, kada se govori o plaćenom radu, žene globalno u prosjeku zarađuju 24% manje nego muškarci. Kada se govori o raspolaganju ekonomskim resursima u Crnoj Gori (mjereno BND-om), nejednakosti su upečatljive: BND za žene iznosi 11.757, dok je za muškarce 19.149. Pored toga, Indeks rodne neravnopravnosti za Crnu Goru pokazuje da žene još uvijek nisu dovoljno zastupljene u politici – samo 23,4% poslanika u Skupštini su žene. Učešće žena na tržištu radaiznosi 42%, što je i dalje značajno ispod učešća muškaraca, koje je 56,1%. Kada se govori o reproduktivnom zdravlju, na svakih 100.000 živorođenih beba, 7 žena umre od posljedica komplikacija trudnoće ili porođaja.
Vrijeme je da se eliminišu duboko ukorijenjene prepreke za razvoj
Izvještaj pokazuje da se u skoro svakoj državi određene grupe suočavaju sa preprekama koje se često preklapaju i pogoršavaju jedna drugu, povećavajući time ranjivost tih grupa, šireći generacijski jaz i otežavajući da dostignu bolji životni standard u kom drugi uživaju.
Žene i djevojke, ljudi koji žive u ruralnim područjima, etničke manjine, osobe sa invaliditetom, migranti, izbjeglice i pripadnici LGBTI zajednice spadaju među one koji su sistematski izostavljeni i nalaze se na marginama zbog ekonomskih, ali i političkih, socijalnih i kulturnih prepreka.
Transformisanje ukorijenjenih, postojanih prepreka, kao što su diskriminatorne društvene norme i zakoni, i rješavanje problema neravnopravnog pristupa političkom učešću, su od ključne važnosti za prevazilaženje nejednakosti i osiguravanje pravednog i održivog razvoja za sve.
Razvoj po mjeri svih ljudi je dostižan
„Uprkos razlikama u stepenu razvoja, univerzalni razvoj po mjeri čovjeka je dostižan,“ rekao je Selim Jahan, glavni autor izvještaja i direktor Kancelarije UNDP za izradu izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka. „U zadnjih nekoliko decenija smo bili svjedoci postignuća u sferi razvoja po mjeri čovjeka za koja se nekad smatralo da su nedostižna.“
Agenda održivog razvoja do 2030. godine sadrži premisu ravnopravnijeg dijeljenja plodovarazvoja između različitih grupa i generacija. Ova Agenda i model razvoja po mjeri čovjeka su komplementarni i uzajamno podržavaju jedno drugo.
Izvještaj nudi preporuke za izmjenu politika, kako bi se osiguralo da napredak osjete i oni najzapostavljeniji. U njemu se navodi stav da je finansijska inkluzija siromašnih od ključne važnosti za inkluzivni rast. U Izvještaju se apeluje da je potrebno obezbijediti dostojne poslove i pristup osnovnim servisima, kao i prepoznati važnost omogućavanja većeg stepena učešća i autonomije za ranjive grupe, kao i da se čuje njihov glas prilikom procesa donošenja odluka. Ključni podaci koji su razvrstani po karakteristikama kao što su mjesto, pol, starost, socio-ekonomski status i etnička pripadnost su takođe od presudne važnosti kako bi se vidjelo ko su oni koji su zapostavljeni. Povrh toga, u Izvještaju se upozorava da ključna razvojna mjerila mogu dati pogrešnu sliku o ostvarenom napretku, ukoliko se fokusiraju na kvantitet, a ne na kvalitet napretka.
Izvještaj se takođe zalaže za reforme globalnih tržišta i institucija, kako bi bili pravičniji i osiguravali bolju zastupljenost. Konkretno, kako bi se izborili sa korupcijom i nelegalnim finansijskim tokovima, koji u velikoj mjeri ugrožavaju fiskalno zdravlje regiona, izvještaj preporučuje veću globalnu saradnju u oblasti borbe protiv utaje poreza kroz bolju razmjenu informacija i drugih napora na praćenju globalnih finansija.
„Mi kao globalna zajednica treba da funkcionišemo na osnovu principa da niko ne smije biti zapostavljen. Da bi prevazišli prepreke koje ometaju razvoj po mjeri čovjeka i napredak u postizanju Ciljeva održivog razvoja, inkluzivnost mora usmjeravati političke odluke,“ rekao je švedski premijer Stefan Leven na današnjem predstavljanju izvještaja u Stokholmu.
