"Ne smatram da Crna Gora mora dodatno da se zadužuje. Tvrdim da imamo potencijala da sami izguramo ovaj problem. Uz obaveznu racionalizaciju koja je neizbježna, imamo devizne rezerve, obaveznu rezervu kojom niko kvalitetno ne upravlja, mnogo investicionog potencijala za prodaju i džoint venčr /joint venture/", kazao je Drecun agenciji Mina-business.
On je, komentarišući Preporuke za javne politike Crne Gore za ovu godinu, koje je objavila Svjetska banka (SB), kazao da su domaće banke vrlo likvidne.
"Ako bi već morali da se zadužujemo, neka to bude kod stranih komercijalnih banaka radije nego kod MMF-a. Možda je MMF prije 20 do 30 godina izgledao kao humanitarna organizacija, ali iskustva iz područja gdje je djelovao govore da nije bilo tako", ocijenio je Drecun.
U SB smatraju da Crna Gora, s obzirom na ozbiljnost dužničke krize, neće biti u mogućnosti da obnovi povjerenje međunarodnih investitora bez brzih i odlučnih reformi javnih politika kojima bi se uspostavio balans budžeta do 2019. godine.
Crna Gora i SB su zajednički pripremili program saradnje za naredne četiri godine, ali iz SB-a upozoravaju da je hitna fiskalna konsolidacija preduslov za taj značajan program. SB je za potrebe dodatnog finasiranja deficita preporučila Crnoj Gori razgovore sa MMF-om o mogućem komplementarnom programu.
Drecun smatra da SB ima više institucionalnu snagu nego finansijsku.
"Ona uvijek dolazi kao neko ko želi da pomogne, s manje iskazane birokratske odlučnosti nego druge slične organizacije, među kojima je i MMF. No, SB po pravilu ne rješava problem", rekao je Drecun.
Prema njegovim riječima, problem treba razložiti na proste činioce i onda će se vidjeti da situacija u Crnoj Gori još nije previše komplikovana, odnosno da se može riješiti lakše nego što se čini.
"Problem crnogorske ekonomije je nastao onog trenutka kad je donijeta politička odluka da naša ekonomija bude dominantno ekonomija usluga", tvrdi Drecun.
On je rekao da se, ukoliko se forsiraju samo usluge, potencijali ne mogu valorizovati u potpunosti, jer sve zavisi od mnoštva eksternih faktora.
"U takvom ambijentu razvijala se naša ekonomija i u godinama investicionog buma od 2005. do 2008. godine i dostizala dvocifrene stope rasta, budžetski suficit i znatno niži javni dug. Kriza koja je uslijedila pogodila je okolna tržišta i posljedično crnogorsku ekonomiju", kazao je Drecun.
Postignuti nivo potrošnje se, kako je objasnio, morao održavati i posegnulo se za zaduživanjem, a kako kriza nije prolazila, moralo se opet zaduživati.
"Forsiranjem rasta duga, povećavali smo i spoljnotrgovinski deficit i postali zatočenici neoliberalnog koncepta otvorenog sistema, sa samo jednom dominantnom komponentom u strukturi bruto domaćeg proizvoda (BDP), a to su usluge. Kad ste toliko otvoreni da nemate amortizere zavisnosti onda se zadužujete i čekate neki 'udarac' da pokrijete dugove", naveo je Drecun.
On tvrdi da se deficiti moraju pokrivati, inače slijedi bankrot.
"Zbog izuzetne otvorenosti odnosno negativnosti crnogorskog bilansa hrane, dugo godina i bilansa energije, i manje više svih ostalih podbilansa, došli smo u situaciju da nam svjetski bankari određuju mjere ekonomske politike", kazao je Drecun.
On je rekao da je to što predlaže SB logičan slijed mjera na kratak rok.
"I domaćin kad nema prihoda mora da smanji potrošnju. Problem je što su ukućani odnosno penzioneri, zdravstvo, obrazovanje, sudstvo i policija, navikli na redovna primanja i biće nezadovoljni ukoliko se smanje njihove prinadležnosti", saopštio je Drecun.
Prema njegovim riječima, Vladu čeka težak period racionalizacije u kojoj će biti mnogo nezadovoljnih.
"Moja preporuka je da Vlada uđe u taj proces kako bi se sačuvao kreditni rejting od urušavanja", kazao je Drecun.
Iz SB su saopštili da bi mogli da razmotre seriju od dva godišnja zajma za razvojnu politiku od po 45 miliona USD, ali to, prema riječima Drecuna, neće mnogo pomoći Crnoj Gori.
"Međutim, suština preporuka SB je da Crna Gora uđe u pregovore sa MMF-om. Ako se to desi, tog trenutka referendum iz 2006. godine postaje lijepo sjećanje za nacional romantičare, a našim životima će upravljati činovnici koje postavlja MMF", poručio je Drecun.
Da bi Crna Gora valorizovala potencijale mora biti ispunjen jedan uslov, a to je politička stabilnost, odnosno normalan odnos političke pozicije i opozicije.
"Da bi taj odnos bio normalan moramo imati konsenzuse oko najvažnijih pitanja, ali nažalost, nemamo ih. Strane investicije se moraju provući po svaku cijenu. Dajte ekonomske pasoše svakome ko želi da uloži u Crnu Goru", rekao je Drecun.
On je ocijenio da je opozicija u Crnoj Gori »surdumisala« Taksina Šinavatru, a ni sama ne zna zašto.
"Valjda više vole vojnu huntu Tajlanda od tajlandskog naroda. Malo ironije koristim da pokažem da se mnoge naše unutarpolitičke svađe odražavaju itekako na našu ekonomiju. Ako samo imamo rast direktnih stranih investicija svake godine, nema potrebe za zaduživanjem", zaključio je Drecun.
