- Prije svega želim da zahvalim Nizami Ganjavi međunarodnom centru, koji nosi ime velikog azerbejdžanskog pjesnika i mislioca, za odlčnu organizaciju ovog Globalnog foruma i odabir teme koja ima svoju maksimalnu aktuelnost. Odnos prema budućnosti međunarodnih odnosa mora biti zasnovan na iskustvima prošlosti i objektivnoj slici sadašnjosti kao i znanjima naučnih i političkih institucija širom planete. Danas, više nego ikada u prošlosti, ljudi imaju pristup znanju, materijalnim dobrima i servisima kako bi obezbijedili duži, ugodniji i sadržajniji život. Ovakav pristup je rezultat napretka nauke i novih tehnologija posebno u oblasti komunikacija. Svijet je povezan bolje nego ikada prije a u interesu globalizacije u brojnim oblastima - kazao je Vujanović u obraćanju prisutnima.
On je skrenuo pažnju i na to da se istovremeno povećavaju i globalni izazovi koji zahtijevaju odlučno i zajedničko djelovanje.
- Klimatske promjene, prirodne ili izazvane od ljudi, su izazovi i prijetnje čovječanstvu i traže kordinirane i sveobuhvatne aktivnosti kako u okviru UN tako i od svih država međunarodne zajednice. Kao odgovor na ove izazove potpisan je Pariski sporazum i usvojena Agenda održivog razvoja do 2030. godinu kojom su UN utvrdile 17 univerzalnih ciljeva sa jasnom obavezom članica da obezbijede njihovo sprovođenje. Nedovoljan ekonomski rast, pa i recesija, znače rizik ekonomskog nacinalizma i plodno tlo za politički populizam. Samo ekonomska povezanost i saradnja obezbjeđuju pojedinačni i ukupni razvoj. Zato regionalne i globalne ekonomske i finansijske inicijative i organizacije dobijaju na značaju i treba ih maksimalno afirmisati - ocijenio je Vujanović.
On je dodao da je čovječanstvo suočeno sa terorizmom koji zloupotrebom vjerskih osjećanja brutalno odnosi živote nevinih ljudi. "Ratovi i siromaštvo doveli su do masovnih migracija sa rizikom ozbiljnih demokratskih i razvojnih posljedica".
- Kako na ove globalne izazove odgovoriti? Da li je budućnost međunarodnih odnosa u moći i interesu što je centralna upitanost ovog globalnog foruma. Svakako jeste u moći u koliko se moć shvati kroz snagu dijaloga, tolerancije i dogovora. Moć ka sporazumu i suživotu mora da bude budućnost međunarodnih odnosa. Budućnost tih odnosa svakako jeste u interesu ako on afirmiše vrijednosti čovjeka, vrijednosti naroda, vrijednosti suverenih država i njihove potrebe saradnje i međusobnog uvažavanja. Samo ovako shvaćena moć i interes obezbjeđuju mir i razvoj. Takođe, sprečavaju da se suočimo sa destruktivnim posledicama drugačijeg shvaćanja moći i interesa na koje nas istorija trajno podsjeća. Upravo nas je u XII vijeku veličina Nizami Ginjavija upućivala na nužnost mira, tolerancije i suživota među državama i narodima što i podrazumijeva da i moć i interes treba da budu u funkciji tih univerzalnih vrijednosti.
Crna Gora je trajno opredijeljena za afirmaciju ovih univerzalnih vrijednosti. Politika dobrosusjedskih odnosa, saradnje u regionu suživota različitih i razlika osnov je skladnih odnosa i razvoja. Opredjeljenje Crne Gore ka EU i NATO-u, uz obezbjeđenje i očuvanje državne prepoznatljivosti, iskazuje potrebu Crne Gore da doprinese i integracionim vrijednostima. Upravo po modelu saradnje u očuvanju i afirmaciji opšteg dobra. Ostajući dosledna takvom opredjeljenju Crna Gora želi da nastavi da bude dobar primjer regiona doprinoseći njegovoj stabilnosti i vrijednosti - zaključio je Vujanović.
