On smatra da je rusko uplitanje u izborne procese drugih država danas tema o kojoj se gotovo svakodnevno govori, na stranicama svjetskih medija i izjavama zvaničnika raznih država.
Darmanović je objasnio da se to uplitanje sprovodi kibernetičkim napadima, snažnom propagandom, izdašnim finansijskim pomaganjem strankama koje se protive NATO-u ili Evropskoj uniji, obavještajnim radom.
"U skladu s doktrinom hibridnog ratovanja ovakve akcije ne sprovode službene ruske institucije, pa Moskva najčešće može reći da iza takvih akcija ne stoji, niti da je s njima upoznata", rekao je Darmanović agenciji Hina.
Ipak, kako navodi, upornim istraživačkim radom se može jasno pokazati bliska povezanost s državnim subjektima.
"Sve to se događalo u vrijeme oktobarskih izbora u Crnoj Gori, ali s jednom velikom razlikom - u našoj zemlji pokušan je i otvoreni državni udar, uključujući i napad na bivšeg predsjednika Vlade. Kako dosadašnji tok istrage napreduje, organizatori ove akcije bili su pripadnici ruske obavještajne zajednice", naglašava Darmanović.
On je naveo da se Rusija u izborni proces u Crnoj Gori uplela pružajući političku, finansijsku i medijsku podršku onim snagama u zemlji "koje do dana današnjeg, ni poslije deset godina, nijesu prihvatile činjenicu da je Crna Gora samostalna država i da njena samostalnost neminovno znači članstvo u NATO-u".
"Svi njihovi napori bili su motivisani samo jednim ciljem – da se spriječi ulazak Crne Gore u NATO", naglasio je on, prenosi portal RTCG.
Darmanović je istakao da ne očekuje da će taj pritisak stati time što će Crna Gora postati članica NATO.
Prema njegovim riječima, tada će klima biti drugačija i Crna Gora će se, kao članica kolektivnog sastava bezbjednosti, s takvim izazovima lakše nositi.
Odgovarajući na pitanje o podršci srpskim i ruskim nacionalistima u Crnoj Gori, prije svega među nekim čelnicima opozicije, Darmanović je kazao kako je specijalni državni tužilac proširio istragu na neke od čelnika Demokratskog fronta, iznoseći sumnju da su bili umiješani u cijeli scenario državnog udara i da je on pripreman u njihovu korist.
Darmanović je dodao da će sudski proces pokazati je li ta sumnja bila osnovana.
On je podsjetio da opozicija od 16. oktobra nije ušla u parlament, već ga bojkotuje, uprkos izvještaju međunarodnih organizacija i institucija, poput OEBS-a i Savjeta Evrope, o tome da su izbori sprovedeni na legalan i legitiman način, kao i da su bili slobodni i pošteni.
Kad je riječ o odnosima sa Zagrebom, Darmanović smatra da su Crna Gora i Hrvatska dvije prijateljske zemlje s bliskom saradnjom.
Razgraničenje na Prevlaci, smatra on, nije otvoreno političko pitanje.
"Razgraničenje na Prevlaci za nas nije otvoreno pitanje u političkom smislu", naglasio je Darmanović.
On je podsjetio da je između dvije zemlje na snazi Protokol o privremenom režimu iz 2002. godine koji se, navodi on, bez većih problema sprovodi u praksi.
"Dvije zemlje o ovom pitanju razgovaraju otvoreno, konstruktivno, u prijateljskoj atmosferi i ako ne uspijemo sami da dođemo obostrano prihvatljivog rješenja, definisaćemo načn za zajednički nastup pred međunarodnim institucijama", rekao je Darmanović. (mina)
