Kako pojašnjavaju u Agenciji za zaštitu životne sredine, za sada se opasan i toksični otpad samo privremeno skladišti a potom izvozi van zemlje, najkasnije u roku od godinu.
Sa druge strane, sam uvoz otpada postavljen je vrlo restriktivno: opasni je potpuno zabranjen, dok se neopasni otpad može uvoziti samo ako je namijenjen preradi.
Iako se pod opasnim otpadom često misli samo na produkte industrije, medicinski škart, ljekove sa isteklim rokom i slično, ta vrsta otpada nastaje i u domaćinstvima i podrazumijeva razne hemikalije, sve što može biti toksično, zapaljivo, potencijalno kancerogeno ili izaziva neku vrstu nadražaja i potencijalno može da šteti ili narušava životnu sredinu. Baterije, vještačke boje, akumulatori, hemikalije za čišćenje... Lista je poduža.
Kako je saopšteno Pobjedi iz Agencije za zaštitu životne sredine, privremeno skladištenje opasnog otpada uređeno je Zakonom o upravljanju otpadom i nizom podzakonskih akata.
- To znači da se sav opasan otpada nakon sakupljanja i privremenog skladištenja izvozi u države koje imaju zakonsku mogućnost trajnog zbrinjavanja opasnog otpada, u skladu sa Bazelskom konvencijom, čiji je potpisnik i Crna Gora - kažu u Agenciji.
Na pitanje po kojoj proceduri i u kojim uslovima se odlaže radioaktivni otpad, iz Agencije navode da se on šalje u licencirano skladište radioaktivnog materijala kojim upravlja Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore d.o.o.
