Kako je Medojević u žalbi naveo, ne postoji ni trunka osnovanosti sumnje koja se mogla ustanoviti u odnosu na Mihaila Čađenovića, kako u trenutku pokretanja postupka od strane Specijalnog državnog tužilaštva, tako ni u momentu određivanja pritvora Mihailu Čađenoviću od strane sudije za istragu Višeg suda u Podgorici.
''Kao ni sada kada krivično vanspravno vijeće Višeg suda u Podgorici produžava pridvor ovom okrivljenom. Više je nego očigledno da je osnov za pokretanje postupka i prilog za određivanje pritvora od strane Specijalnog državnog tužilaštva u odnosu na Mihaila Čađenovića bio intervju izvjesnog Slavka Nikića koji je dat u jednoj televizijskoj emisiji krajem prošle 2016. godine. Neosporno je, takođe da je isti Slavko Nikić nakon ovoga dao iskaz pred nadležnim tužilaštvom u Beogradu a potom dao još jedan intervju crnogorskom portalu IN4S. U svim iskazima on je oštro negirao bilo kakvo njegovo susrijetanje sa Mihailom Čađenovićem a još manje poznanstvo, navodeći pri tome da nikada sa osobom koja se zove Mihailo Čađenović nije imao bilo kakav kontakt, niti zna ko je to lice'', navodi se u žalbi.
Medojević je dalje u žalbi istakao da je na pokazivanje fotografije Mihaila Čađenovića od strane nadležnog tužilaštva u Beogradu ponovo bio decidan i naveo da ne poznaje to lice.
''Ni u susretu sa ''lažnim Rusima'' i njihovim ''opasnim'' zahtjevima, saopštava Nikić, nije bilo ničega kriminalnog, odnosno ni jedne radnje koja bi bila inkriminisana važećim Krivičnim zakonikom Crne Gore: ''da mi je iko rekao da će kmen da baci na Mila Đukanovića istog trenutka bih angažovao lične i privatne veze da se ti ljud liše slobode'', izjavio je Nikić. Interesantno je primijetiti da se u obrazloženju osnova sumnje u napadnutom rješenju ne navodi više iskaz Slavka Nikića, za razliku od rješenja o određivanju pritvora koje je donio sudija za istragu Višeg suda'', stoji u žalbi.
Kako se dalje navodi u obrazloženju rješenja Krivično vanraspravnog vijeća Višeg suda o produženju pritvora uvodi se novi osnov sumnje prema Mihailu Čađenoviću koji se crpi iz iskaza svjedoka Vujošević Boža, Lakić Milosava, Lakić Blaža.
'' Lako je uočljivo da se navedeni iskazi ne interpretiraju ni u najkraćem obliku, u pomenutom obrazloženju, a razlog je jednostavan, jer se iz navedenih iskaza nikako ne može stvoriti osnov sumnje za krivično djelo koje se stavlja Mihailu Čađenoviću na teret. Odbrana decidno tvrdi da Mihailo Čađenović niti poznaje niti je ikada vidio navedena lica, a njihov iskaz se odnosi samo na vlasništvo vozila marke ''Reno Fluense'', koje je navedeno u iskazu svjedoka Slavka Nikića. Navedeni svjedoci ni na jedan način ne dovode Mihaila Čađenovića u vezu sa izvršenjem krivičnog djela koje mu se stavlja na teret. Na ovaj način Krivično vanspravno vijeće Višeg suda na vještački način konstruiše osnov sumnje u odnosu na Mihaila Čađenovića'', stoji u žalbi.
Advokat Medojević dalje navodi da kako je Čađenović u potpunosti nevin čovjek u odnosu na ono što mu se stavlja na teret, bez minimalnog osnova sumnje okrivljen je i protivpravno lišen slobode.
''Osoba koja je na ovaj način lišena slobode, i koja nema baš nikakve veze sa krivičnim djelom, ne može nikako uticati na bilo kojeg okrivljenog, pa ni na Ananija Nikića, kako se to navodi u obrazloženju rješenja, kada se potencira protivorski osnov iz člana 175 stav 1 tačka 2 ZKP - a, tj. uticaj na navedenog sa okrivljenog. Poznata je činjenica i široj javnosti da je lice Ananija Nikića prevodilac sa ruskog jezika, i da je u te svrhe bio angažovan od različitih partija u Crnoj Gori, i da je isti posao radio za potrebe DF-a u kampanji na prethodnim parlamentarnim izborima. Takođe, nikako ne može da se osnov sumnje u odnosu na Mihaila Čađenovića crpi iz kontaktiranja Ananija Nikića sa službenog partijskog telefona, koji je koristio više lica, tako da je apsurdan i bezpredmetan rezon naveden i u Rješenju o određivanju pritvora sudije za istragu, kada se i ta okolnost uzima kao osnov za osnov sumnje prilikom određivanja pritvora'', ističe se u podnijetoj žalbi.
Medojevića zaslužuje da na osnovu ovako pogrešnog i zlonamjernog utvrđenog činjeničnog stanja Krivično vanraspravno vijeće čini i bitne povrede odredaba krivičnog postupka tako da je izreka rješenja rerazumljiva i kontradiktorna sa obrazloženjem u kojem nisu dati nikakvi razlozi za pritvorski osnov naveden u izreci rješenja.
''Na kraju ove žalbe želim da upoznam Krivično vijeće Apelacionog suda da je moj branjenik, Mihailo Čađenović, danas boravio u Kliničkom centru Crne Gore gdje su konstatovali da on nema adekvatan tretman nakon izvršene teške operacije što ozbiljno može da ugrozi njegov život, o čemu će ljekar koji je obavio pregled sačiniti odgovarajući izvještaj i dostaviti ga Zavodu za izvršenje krivičnih sanckija - Spuž. Još jednom želim da istaknem da je osim činjenice da moj branjenik, Mihaila Čađenovića potpuno nevin leži u zatvoru, izložen direktnoj opasnosti da bude ozbiljno zdravstveno ugrožen sa nepredvidivim i nesagledivim posljedicama, pa u tom smislu apelujem na drugostepeni sud da i ispoji jaku profesionalnu odgovornost prilikom odlučivanja o ovoj žalbi'', zaključuje se u žalbi.
