Kultura

OSMOMARTOVSKA FILMSKA LISTA: Bunt nije mrtav

Odvojite malo vremena za ovaj mini filmski maraton. Pomoći će vam da potisnete redove cvijeća, bombonjerice, štandove sa raznim sitnicama i ostale kapitalističke prizore Osmog marta kojima ste svjedočili. Borba još nije završena.
OSMOMARTOVSKA FILMSKA LISTA: Bunt nije mrtav
Portal AnalitikaIzvor

Iako su danas simboli Osmog marta pokloni, cvijeće i bombonjere, početkom prošlog vijeka obilježavanje Međunarodnog dana žena bilo je mnogo radikalnije. Uoči kreiranja ovog „praznika“ u većim gradovima svijeta žene su marširale ulicama zahtijevajući poštovanje njihovih prava, posebno u ekonomskom, političkom i socijalnom kontekstu. Jedan od najvažnijih rezultata protesta bio je međunarodni pokret žena za pravo glasa, veoma bučni „suffrage“. Protesti sufražetkinja su urodili plodom, pa su žene polako počele da probijaju nevidljivi zid.

Obnavljanje teme

Iako smo zakoračili u 21. vijek, borba za ravnopravnost žena još nije gotova. Možda jeste ako govorimo o glasanju, ali ostalo je još mnogo toga da se uradi na svim drugim poljima. Zato ne treba da nas čudi to što su filmske produkcijske kuće i reditelji u posljednje vrijeme počeli da aktuelizuju ovu temu, sa posebnim osvrtom na položaj Afroamerikanki i žena u konzervativnijim društvima. S druge strane, vizuelizacija ženskih prava nije trend koji je nastao juče. Bila je posebno popularna sredinom pedesetih godina prošlog vijeka, kada su popularizovani dokumentarci o političkim aktivistkinjama. Ako vam je potrebno malo vizuelnog podsjećanja na to kako je tekla borba za ženska prava, imamo perfektnu filmsku listu za vas. Odvojite malo vremena – mini filmski maraton pomoći će vam da potisnete redove cvijeća, bombonjerice, štandove sa raznim sitnicama i ostale kapitalističke prizore Osmog marta kojima ste svjedočili prethodnih dana.

Okovani anđeli

iron-jawed-angels

Ostvarenje „Iron Jawed Angels“ (2004) njemačke rediteljke Katje von Garnije osmišljeno je kao TV film, ali je stiglo mnogo dalje od auditorijuma pred malim ekranima. Glavne uloge tumače izvrsne glumice Hilari Svonk, Fransis O’Konor, Anđelika Hjuston i Vera Farmiga, a rediteljka je na poseban način pristupila problemu ženskog prava glasa u Americi. Ovo je bez sumnje najpopularnije i najzanimljivije filmsko štivo o pravima žena koje je došlo iz Holivuda.

Bučna otmenost

suffragete

Da Britanci imaju adekvatnog konja za trku dokazano je prije dvije godine kada je prikazano ostvarenje „Suffragette“ u režiji Sare Gavron. Ova istorijska drama adekvatan je prikaz ženske borbe za pravo glasa na Ostrvu. Pored Keri Maligan, glumačku ekipu čine Helena Bonam Karter, Brendan Glison i nezaobilazna Meril Strip.

Posebno zanimljiv aspekt filma je borba majki koje su, da bi izmijenile tok istorije, morale da se žrtvuju i pristanu na neizrecivo – da nikada više ne vide svoju djecu. Pored činjenice da je vizualizovala ovako važan momenat u britanskoj istoriji, rediteljki Gavron pošlo je za rukom da i sama promijeni tok istorije: ovo ostvarenje prvo je ikada snimljeno u zgradi britanskog parlamenta.

Neosvojiva planina

Ako tražimo najkonkretnije dokumentarno djelo koje opisuje borbu za ženska prava, dovoljno je da se vratimo nekoliko decenija unazad fenomenalno režiranom filmu „The Unconquered“. Ostvarenje rediteljke Nensi Hamilton prati život Helen Keler, američke političke aktivistkinje. Film nije samo oduševio kritičare, već je na poseban način postao dio istorije – žena i autorke filma. Rediteljka je dobila Oskara 1955. godine za najbolje dokumentarno djelo i postala prva žena u istoriji koja je uzela nagradu u toj kategoriji.

Zaboravljena drama

norma-rae

Često zaboravljena američka drama „Norma Rae“ (1979) je možda najbolji primjer onoga što Osmi mart zaista predstavlja - borbu i položaj žena kada je riječ o radu. Baziran na istinitoj priči, film u režiji Martina Rita prati mlade žene u Sjevernoj Karolini koje se, nakon nepodnošljivog rada u fabrici tekstila, okreću protestima i sindikatu. Poslije niza nominacija, film je uzeo Oskara za najbolju pjesmu, a glumica Sali Fild prvog Oskara i sve nagrade za glavnu žensku ulogu na svim većim filmskim festivalima te godine.

Persijske priče

Kada govorimo o položaju žena u malo konzervativnijim društvima, ne smijemo zaobići iransku filmsku industriju i ostvarenje „The Circle“ u režiji Jafara Panahija. Dobitnik Zlatnog lava 2000. godine kritikuje način na koji se ljudi ophode prema ženama, nezavisno od toga iz kog dijela društva dolaze. Iste godine rediteljka Marzije Meškini predstavila je film „The Day I Became A Woman“. Realistična priča kroz tri etape opisala je težak položaja žena u kompleksnom iranskom društvu. Međutim, složićemo se da je malo koji autor uspio da ekranizuje ovo specifično društvo kao francuski duo iza animiranog filma „Persepolis“ (2007). Ozbiljna i kompleksna priča zasnovana je na autobiografskom stripu Maržan Satrapi. Prati odrastanje djevojčice tokom Iranske revolucije krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka. Neodoljiva animacija, fenomenalna priča i originalan pristup priči čine ga idealnim filmom za kraj mini maratona posvećenog ženskim pravima. 

L. MURSELJEVIĆ

FOTO: fanart.tv / opinionessoftheworld.com / filberg.com / nymag.com

Portal Analitika