"U našem društvu je još uvijek dominantan patrijahalni sistem vrijednosti, da čak nadjačava zakone koji su donijeti u korist žena. Recimo, sestra se uvijek odriče imovine u korist brata, iako joj zakonski pripada dio imovine i slično. U Crnoj Gori se često koristi argument “to je naša tradicija”, međutim taj argument ne može biti prihvatljiv ukoliko se tom tradicijom narušavaju ljudska prava drugih", rekla je Salh u intervjuu za Portal Analitika.
Salh je autorka naučnih radova koji tretiraju ravnopravnost polova: „Crnogorka u čarobnom ogledalu”, „Žene i liderstvo”, „Mitovi i činjenice rodne ravnopravnosti kroz nezavisno novinarstvo”, i druga. Povodom 8. marta Dana žena zamolili smo je za intervju.
ANALITIKA: Rodna ravnopravnost se često argumentuje brojkama, da li smatrate da je to adekvatan metod za provjeru njene zastupljenosti?
SALH: Argumentovanje brojkama govori da se poštuje zakonska norma od minimum 30% zastupljenosti žena na rukovodećim mjestima, ali takođe, pokazuje da “moranje” primjene zakona EU i UN ne znači i da je dovoljno podignuta svijest o značaju rodne ravnopravnosti za jedno društvo, tradicija kod nas još uvijek nadjačava zakone.
ANALITIKA: Danas je 8. mart, Dan žena. Da li vaše analize sadašnje situacije imaju optimistične rezultate što se tiče ravnopravnosti polova? U kom smjeru očekujete da će se kretati u budućnosti u Crnoj Gori?
SALH: Međunarodni dan žena, ili kolokvijalno, 8. mart dan je posvećen ženama i slavi se svake godine. Ovaj dan je nastao kao dan borbe za ekonomsku, političku, i socijalno ravnopravnost žena i muškaraca. Imajući u vidu da dosadašnja istraživanja govore da nismo najugroženija zemlja u regionu po pitanju nasilja u porodici, kao i to da se zakonska norma od minimum 30% posto u nekim segmentima popravila, a u nekim i ispunila zastupljenost žena. Možemo na osnovu toga zaključiti da imamo optimistične pokazatelje kada je Crna Gora u pitanju. Nadam se da ćemo ispuniti norme EU i UN u daljem radu.
ANALITIKA: Na koji način rodna ravnopravnost može uticati i na kvalitet života muškaraca?
SALH: Slika rodne ravnopravnosti je iskrivljena u javnosti, i često pogrepno shvačena, zbog toga je na početku moje knjige detaljno obraden pojam rodne ravnopravnosti, kao i razlika izmedu pojmova pol i rod. Ravnopravnost po polu ne znači jednostavno uključivanje podjednakog broja žena i muškaraca u sve društvene aktivnosti niti tretiranje žena i muškaraca na isti način, ona podrazumijeva strategiju uključivanja ženskih i muških interesa i iskustava u razvojne programe u svim političkim, ekonomskim i društvenim sferama tako da je dobrobit i za muškarce i za žene podjednaka, a nejednakost nije obnovljena.
ANALITIKA: Sa kojima najdrastičnijim primjerima neravnopravnosti se susrećete u praksi?
SALH: Ima mnogo primjera koje bih mogla nabrojati iz različitih segmenata rodne ravnopravnosti , međutim, navela bih primjer o nasilju nad ženama, gdje se nažalost u nekim situacijama opravdava i ako suštinski nema opravdanja, pod izgovorom: “ona ga je navela da je udari”… “sama ga birala pa neka trpi”… Gdje se razvod smatra da je loša stvar, žena je okarekterisana kao “raspuštenica” što nije slučaj sa muškarcem… Žene ostaju da žive sa nasilnikom zbog ekonomske nestabilnosti. Ekonomsko nasilje prema ženama je takođe zastupljeno, ali se malo govori o njemu u javnosti.
Nijesu samo građani/ke pod uticajem dominantnih ideologija, stereotipa i tradicionalnih shvatanja. Ona utiču i na zaposlene u državnoj upravi, donošenje zakona itd. Zbog toga je prisustvo osoba osviješćenih za rodna pitanja od velikog značaja u različitim segmentima planiranja.
ANALITIKA: Koliko je u našem društvu još uvijek prisutan jak patrijahalni sistem vrijednosti?
SALH: U našem društvu je još uvijek dominantan patrijahalni sistem vrijednosti, da čak nadjačava zakone koji su donijeti u korist žena. Recimo, sestra se uvijek odriče imovine u korist brata, iako joj zakonski pripada dio imovine i slično. U Crnoj Gori se često koristi argument “to je naša tradicija”, međutim taj argument ne može biti prihvatljiv ukoliko se tom tradicijom narušavaju ljudska prava drugih
Obrazovanje žena je prva stepenica za ulazak žena u javnu sferu, i tu se ogleda njena emancipacija.
ANALITIKA: Da li nekada emancipacija žena može da promaši svoju suštinu i da krene u pogrešnom smjeru?
SALH: Emancipacija žene može krenuti u pogrešnom smjeru upravo zbog nerazumjevanja suštine rodne ravnopravnosti, koja podrazumjeva jednake šanse za učestvovanje u sve društvene segmente kako za žene tako i za muškarce.
ANALITIKA: Autorka ste knjige ''Proces socijalizacije rodne ravnopravnosti'' koja je nedavno imala svoje promociju, sa kakvom namjerom ste krenuli u pisanje knjige?
SALH: Baveći se humanitarnim radom dugi niz godina, kao i „borbom“ za ljudska prava, podstaklo me da počnem sa pisanjem knjige, koja bi dala zaokruženu cijelinu cijeloj problematici. Knjiga se ozbiljno predstavlja našoj javnosti u poznavanju od istorijskih činjenica do novih izazova pred kojima se nalazi današnje društvo. Na temelju ovih smjernica može se stvoriti istinski humanizam.
Proces socijalizacije kao činilac formiranja rodne pripadnosti govori i o društvenom položaju žene koji je proučavan kao skup društvenih odnosa koji određuju hijerarhijsku poziciju žene u određenim društvenim institucijama i strukturama društva.
ANALITIKA: Imali ste uspješnu promociju u Podgorici, velika posjećenost, i velika zainteresovanost za temu. Nakon toga su održane promocije knjige i u Baru u Dvorcu kralja Nikole, a skoro je održana u Nikšiću u Gradskoj kući, koje su takođe bile posjećene…Kako biste to prokomentarisali?
SALH: Na promociji su prisustvovali ljudi različitih struka, što i zapravo jeste bila suština…Knjiga je namjenjena i korisna svim strukama, jer danas se ne možete ozbiljno baviti riješavanjem neke problematike ili istrazivanjem bez poznavanja rodne perspektive. Knjiga je namjenjena kako laičkoj tako i stručnoj javnosti, problem što ih knjiga obrađuje danas su prisutni među nama, a nisu poznati široj javnosti, ili nisu skupljeni u jednu cijelinu da ih neko može lako konzultirati i imati uvid u problematiku.
Velika posjećenost promocijama i zainteresovanost za temu potvrđuje da su ljudi “željni” životnih tema, i da se svijest o rodnoj ravnopravnosti razvija u pozitivnom smjeru.
ANALITIKA: Kakvo je vaše mišljenjima o očekivanjima savremene žene, da bude podjednako uspješna i na polju porodice i profesije?
SALH: Žena sama može da mijenja svoj položaj i svoju ulogu u društvu . Ovo nije fraza ili prazne riječi. Ovo je činjenica utemeljena na svim prethodnim iskustvima kroz istoriju.
Jednom sam čula da žena koja želi može postići baš sve što želi: imati uspješan brak, graditi porodicu, podizati i vaspitavati djecu, imati uspješnu karijeru, zavisno da li to želi i kako se organizuje u odnosu sa muškarcem. Najviše su zbog ove izjave zamjerile žene - pozivajući se na tradicionalno pripadajuću ulogu žene. To je nažalost samo loš izgovor za nedostatak volje. Čujem već prigovor da su žene ekonomski zavisne od porodice, ali i to je izbor. Vrijedi pokušati raditi bilo koji pošten posao i biti ekonomski nezavisna, nego lamentirati nad sudbinom.
Treba poslušati i tradiciju i religiju, i u skladu s tim graditi svoje mjesto u ovom svijetu za svoj život, ali sa puno volje i optimizma koji su oslobođeni izgovora.
ANALITIKA: Šta je po vama ''ispravan hod savremenog čovjeka prema životu''?
SALH: U ovom smislu, “ispravan hod savremenog čovjeka prema životu” je razumjevanje i poštovanje različitosti. Danas je potrebno naglašavati kako da se poštuje osoba i njeno dostojanstvo, promovisati čovjekova opšta prava i dužnosti. Promovisati ljudska prava!
Problematiku rodne ravnopravnosti nemoguće odvojiti od jednakog priznavanja, uživanja i zaštite ljudskih prava, realizacije socijalne pravde i sastavni je dio održivog razvoja.
P.ZEČEVIĆ
