Članovi Crnogorskog gitarističkog dua - Danijel Cerović i Goran Krivokapić - ove godine opet dospevaju u žižu javnosti svjetske muzičke produkcije. Razlog je objavljivanje njihovog drugog kompakt-diska za jednu od najznačajnijih izdavačkih kuća, „Naxos“.
Kada su prije tri godine snimili prvu, drugu i treću Englesku svitu Johana Sebastijana Baha, ovaj album je postao istorijski, jer transkripcije ovih svita za duo gitara do tada na ovaj način nisu zvučno zabilježene. Četvrtu, petu i šestu Svitu, CGD je snimao u Torontu od 26. do 30. oktobra prošle godine, u Crkvi Svetog Hrizostoma.
Koliko će organizatori domaćeg koncertnog života biti zainteresovani da podrže ovaj četvrogodišnji projekat umjetnika, ostaje da se vidi, jer kako Danijel Cerović kaže, nastupi CGD u Crnoj Gori postali su rijetkost.
Podsjetimo, Danijel Cerović diplomirao je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, a postdiplomske studije za gitaru završio je na Konzervatorijumu u Mastrihtu. Redovno nastupa kao solista i član kamernih ansambala na prestižnim domaćim i međunarodnim festivalima. Suosnivač je i umjetnički direktor međunarodnog Nikšić Guitar Fest-a, a od 2003. godine predavač na Muzičkoj akademiji na Cetinju.
Crnogorski gitaristički duo osnovali su Goran Krivokapić i on 2005. godine. Repertoar obuhvata transkripcije renesansne i barokne muzike, djela XIX vijeka, kao i savremenu muziku pisanu za duo gitara.
No, sada je već izvjesno da će ove umjetnike slušati posjetioci Don Brankovih dana muzike na ovogodišnjem KotorArtu.
ANALITIKA: Koliko Vam je iskustvo stečeno na transkripcijima Bahovih rukopisa koje ste radili za prvi album, olakšalo rad ovog puta na četvrtoj, petoj i šestoj Engleskoj sviti?
CEROVIĆ: Iskustvo rada na prvom CD-u ubrzao je proces rada i otvorio nove perspektive u tumačenju Bahove muzike. Ovaj četvorogodišnji projekat podrazumijevao je transkribovanje materijala - pronalazak adekvatnih tonaliteta, prstoreda - uvježbavanje, javno izvođenje i snimanje. Takođe, u želji da izvedbu u najvećoj mogućoj mjeri približimo istorijski informisanom pristupu, tragali smo za teorijskim tekstovima iz perioda druge polovine XVII i prve polovine XVIII vijeka, te svim relevantnim snimcima njemačke, francuske i italijanske muzike toga toba.
U pogledu ideje, artikulacije, mikrostrukture i ostalih važnih aspekata, muzika baroka je univerzalni jezik, bez obzira na isntrument ili ansambl koji tu muziku izvodi. U tom smislu, na izvjestan način smo „žrtvovali“ tradicionalnu gitarističku estetiku zvuka i kombinatoriku prstoreda, pa smo nalazili nova, alternativna rješenja - imajući u vidu da su naše transkripcije svjetska premijera, te da nismo imali uporednih primjera u literaturi za gitaru.
ANALITIKA: S obzirom na to da je ovo jedinstven poduhvat transkripcije Bahovih Engleskih svita za dvije gitare, da li ste planirali ovaj da svoj rad objavite?
CEROVIĆ: Proces zapisivanja prstoreda, te sistematsko i precizno objašnjenje brojnih ukrasa čini kompleksan proces. Kako sam već pomenuo, neki važni muzički elementi prvi put su zapisani u notografiji za gitaru, pa je na nama velika odgovornost da transkripcija bude vjeran odraz naših ideja u izvedbama, ali i teorijsko-praktičnih primjenjivih rješenja.
Izdanje naših transkripcija je u pripremi i biće objavljeno u sklopu izdavačkih aktivnosti Muzičkog centra Crne Gore, uz moguću saradnju sa renomiranim međunarodnim izdavačem.
ANALITIKA: Na kakav je odjek naišao prvi CD baš kod kolega-gitarista? Da li je bilo zainteresovanih za notni materijal?
CEROVIĆ: Zvanična promocija prvog CD-a realizovana je u sklopu resitala CGD-a u dvorani Koncertgebou u Amsterdamu. Nakon toga izvodili smo Engleske svite na najprestižnijim svjetskim festivalima za klasičnu gitaru, kao što Guitar Fondation of America Convetion u Denveru, Koblenz Guitar Festival, te na manifestacijama i koncertnim serijama u Španiji, Poljskoj, Holandiji, Luksemburgu, Kini, Koreji, SAD-u, Kanadi...
Ako govorimo o gitarističkoj stručnoj publici, te manifestacijama koje okupljaju naše kolege i ljubitelje gitare, reakcije na nastupe i CD bile su izuzetno afirmativne. Jedan od ciljeva našeg umjetničkog rada jeste integracija klasične gitare u veliku porodicu muzičkih instrumenata i, uzimajući u obzir da je muzika za gitaru često banalizovana i praktično redukovana na popularni, zabavni instrument, reakcije stručne muzičke kritike i „negitarističke“ publike su nam takođe važne i vjerujem da smo barem djelimično zaslužni za pomak u tom pravcu. Zato vjerujem da će naše štampano izdanje biti veoma traženo.
ANALITIKA: Kako je tekla produkcija sa „Naxos“-om?
CEROVIĆ: Dobitnik nagrade Gremi (Grammy) Norbert Kraft, koji je producent i snimatelj našeg izdanja, upoznao se i sa partiturom i sa preliminarnim snimcima, tako da menadžment „Naxos“-a nije zahtijevao zvanično, štampano izdanje naših partitura. Što se tiče samog snimanja, profesionalni muzičari znaju koliko je to intenzivan i kompleksan proces, pogotovu kada se radi o premijernoj izvedbi - proces iz kojeg dobijate dodatnu sigurnost. A nakon preslušavanja mastera dobijate i jasnu sliku koliko ste uspješno iznijeli ideju, koliko su u tom smislu vaš autoritet i ambicija snažni. Uloga producenta je izuzetno važna i imali smo sreću da je Norbert Kraft, u kojeg smo imali bezrezervno povjerenje, uokvirio proces snimanja i imao razumijevanja za praktično sve ideje koje smo mu iznijeli kako bismo na kraju dobili zvučnu sliku koju smo željeli.
ANALITIKA: Ove, kao i druge Bahove svite obično se izvode pojedinačno, pa je njihovo integralno izvođenje kuriozitet i za izvođače, i za slušaoce. Da li ste razmišljali o takvom poduhvatu, iako svih šest ukupno traju oko dva sata?
CEROVIĆ: Do sada smo bili u prilici da integralno izvedemo četiri svite na jednom koncertu, što je blizu sto minuta muzike. Radi se o svojevrsnom muzičkom maratonu za koji je potrebna nevjerovatna priprema, saradnja i razumijevanje članova dua. A zahtjevan je i za publiku. Ipak, nadam se da ćemo u bližoj budućnosti biti u prilici da integralno izvedemo svih šest svita.
ANALITIKA: Kada očekujete da drugi album ugleda svjetlost dana?
CEROVIĆ: Drugi album biće objavljen najvjerovatnije u novembru ove godine. Vrlo je moguće da će promocija i ovog izdanja biti održana u jednoj od evropskih prijestonica, a nakon toga i u Crnoj Gori.
Nastupi CGD-a u Crnoj Gori postali su rijetkost vjerovatno zbog specifičnog repertoara koji izvodimo, a koji zahtijeva značajnu interakciju i razumijevanje između izvođača i publike. Tu interakciju, ipak, možete ostvariti samo na dobro osmišljenim i organizovanim festivalima klasične muzike, koji kod nas, nažalost, nijesu brojni.
Koncerti na KotorArtu su pravo zadovoljstvo. Posljednji put smo nastupili 2014. godine sa svitama koje smo, nedugo nakon tog koncerta, i snimili u Torontu. Još uvijek se sjećam uspješnog nastupa i prepune Crkve Svetog Duha. Takođe, posredstvom KotorArta smo 2010. godine nastupili na Festivalu muzike i plesa u Granadi (Granada festival musica y danza), koji je već decenijama prepoznat kao najvažniji festival klasične muzike u Španiji.
Engleske svite broj 3, 4 i 5 smo izvodili smo na koncertima širom svijeta, pa je moguće da će jedna od njih biti premijerno izvedena i u Crnoj Gori.
ANALITIKA: U jednom našem ranijem razgovoru ukazali ste na koncept „Naxos“-a da se tonski zabilježi cjelokupna, relevantna zaostavštinu umjetničke muzike. Da li se o sličnom konceptu može razmišljati i u Crnoj Gori, konkretno kada je riječ o muzici za gitaru?
CEROVIĆ: Imamo li u vidu tu činjenicu da gitara uživa reputaciju pučkog, zabavnog instrumenta, vjerujem da će i crnogorski kompozitori - uzevši u obzir kvalitet, ozbiljnost i značaj projekta koji smo iznijeli - biti inspirisani da pišu muziku za gitaru.
Zato bih iskreno volio da se takav projekat ostvari u budućnosti. Za sada nemamo dovoljno relevantne umjetničke muzike za gitaru ili ansambl sa gitarom, koju bi mogao pokriti „prostor“ od 60-70 minuta trajanja jednog CD-a.
Želim da podijelim informaciju da se naša saradnja sa „Naxos“-om ne završava nakon projekta Engleskih svita. Naime, sljedećih nekoliko godina ova kuća će objaviti diskove našeg dua, a predstavićemo se i kao solisti.
Uz to, trenutno radim na kompoziciji Žarka Mirkovića koju ću premijerno izvesti u Trstu u maju ove godine.
Boris MARKOVIĆ
Foto: CGD/Oficijelna stranica