Posljednjeg dana istraživanja, arheolozi su iskopali još jedan ženski bronzani prsten, sa fino ukrašenim staklenim umetkom, sličan ranije iskopanim, za koji smatraju da potiče iz 16. ili 17. vijeka.
Rukovoditeljka arheoloških istraživanja Marija Jabučanin žali što su ostali nedokumentovani grob ovi koji su van istraženih sektora iz kojih su izvađene cistijerne nekadašnje pumpe, a kojih je nesumnjivo još mnogo.
Istraživanje je, naime, bilo prostorno uslovljeno rokom završetka, što i nije neobično za istraživanja koja imaju karakter zaštite. Iako je u toku istraživanja rađen detaljni situacioni plan koji daje podatke o položaju, veličini, koncentraciji grobova i njihovu prostornu orijentaciju, Jabučanin smatra da je nemoguće pretpostaviti kakvo je stanje ispod stadiona, okolnih ćajnica i stambenih i poslovnih objekata, koji su podignuti na toj lokaciji.
Kako navodi, najveći procenat istraženih grobova je tipa improvizovanog kamenog sanduka bez položnog dijela, koji je u jednom broju zamijenjen sitno nasutim pijeskom.
“Samo u dva slučaja, a riječ je o naknadnim sahranama obavljenim na pokrivnim pločama, pronađeni su gvozdeni klinovi drvenih sanduka. Osim ovih, u okviru konstrukcija, izvjestan je broj i slobodnih ukopa sa nekoliko individua, što nagovještava i hitnost postupka, budući da je većina sahranjenih umrla od kolere. Hroničari toga doba pominju karantin u kojem je Crna Gora bila neko vrijeme, a nalazi kreča kojim su bili zasuti grobovi, potvrđuju ove tvrdnje. Naknadne antropološke analize daće egzaktne podatke o uzrocima smrti, podatke i o polu, starosti, kvalitetu života, ali i kulturološke, demografske, podatke o etnogenezi i ostalo”, kaže Jabučanin.
Ona je naglasila da će osteološki materijal do stručne ekspertize biti čuvan u adekvatnim uslovima, a nakon dogovora sa nadležnim institucijama biće određeno mjesto njihovog pohranjivanja ili daljeg čuvanja radi dodatnih istraživanja.
Arheolog Mile Baković kaže da je evidentno da se radi o groblju sa karakteristikama pravoslavnih sahrana, sa rijetkim grobnim prilozima, koji su u lošem stanju izazvanom vrstom zemljišta i upotrijebljenim krečom. Dječji grobovi čine više od polovine od ukupno 115 istraženih grobova, iz kojih je iskopano više od 200 individua. Iznad grobova, navodi on, postojale su jasne vrste nadgrobnih obilježja kamene ploče, kiljani kod glave ili obilježje od drveta.
“U nekim grobovima glave pokojnika bile su položene na kamen, što je posljedica kulta toga vremena”, objašnjava Baković.
Rukovoditeljka arheoloških istraživanja navodi da se od pokretnih nalaza izdvajaju bronzani prsten, tordirane alkice i djelovi crnogorske nošnje, kalotasta dugmad, bronzane kopče, iz vremena prelaza 19. u 20. vijek. Tada je, po oslobođenju Podgorice i pripajanju Knjaževini Crnoj Gori, crnogorska nošnja ponovo dobila na značaju.
“Hronološki najdeterminisaniji nalazi su, svakako, austrougarski heler iz 1889. i dvije pare iz 1906. iz vremena Knjaževine Crne Gore. Kao raritet, u jednom grobu, pored dječjeg skeleta, pronađeno je cijelo jaje, kojim majke, po tradiciji, umrloj djeci nadahnjuju novi život, i vezan je za običaj polaganja uskršnjih jaja na grobove članova familije”, navodi Jabučanin.
Tim arheologa, koji je radio zaštitna istraživanja ispred Gradskog stadiona, od ponedjeljka posao nastavlja u Ćafkišu, u Hotima pored Tuzi, gdje će istraživati ostatke stare crkve.
Očuvanje puta
Iako je fokus zaštitnih istraživanja bio na starom groblju, u posljednjoj fazi radova arheolozi su pronašli kaldrmski put u dužini oko 20 metara.
U pravcu juga on je trajno devastiran u prethodnim postupcima asfaltiranja i betoniranja, dok je u pravcu sjevera dobro očuvan i izvjesno je da se ukopava ispod stadiona.
O trasi puta obaviještena je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, čija je komisija nakon terenskog izviđaja predložila mjere zaštite, sanacije i integrisanja u budući trg, na način da kaldrmisani dio bude u nivou budućeg pješačkog popločanja.
“Ovo je za planere glavnog grada novi izazov, koji znači moguću denivelaciju terena i ispunjavanje svih tehničko-tehnoloških zahtjeva radi očuvanja djelova istorije našeg grada, kojih je, nažalost, sve manje”, kazala je Jabučanin.
Pobjeda
