Tužilaštvo je, kako su pisale Dnevne novine, do sada pročešljalo stotine putnih naloga, izdvajajući 156 naloga kojima nedostaje prateća dokumentacija pozivno pismo, specifikacija troškova, obračun putnih troškova sa odgovarajućim dokazima o njihovoj visini
Od policije se takođe traži da se prikupe obavještenja od bivših i sadašnjih poslanika na koje glase lažni nalozi. A njihov spisak, nakon što je parlament tražio da se istraga o lažnim nalozima proširi na čitavu prošlu godinu, znatno je veći nego što se pretpostavljalo kada je Skupština podnijela prvu krivičnu prijavu 9. januara ove godine i policija zaplijenila naloge za navodna putovanja u novembru i decembru prošle godine.
Prema saznanjima Dnevnih novina, pasoše, kao dokaz da u naznačenom periodu ni jesu putovali o trošku države, moraće da prilože i Filip Vu ković, Genci Nimanbegu, Goran Tuponja, Halil Du ković, Almer Kalač, Dritan Abazović, Draginja Vuksanović, Maja Ćatović, Strahinja Bulajić, Azra Jasavić, Vladislav Bojović, Veljko Zarubica, Damir Šehović, Jelisava Kalezić, Dijana Mitrović, Radovan Asanović, Zoran Miljanić, Zorica Martinović, Branko Čavor, Dritan Abazović, Budimir Aleksić, Jasmin Sutović, Ljuiđ Škrelja, Milorad Vuletić, Maja Catović, Izet Bralić, Jelena Davidović, Andrija Popović.
Tokom prethodnih dvadesetak dana policija je, u svojstvu građanina, pozvala Husniju Šabovića, Obrada Gojkovića, Nikolu Gegaja, Nadu Drobnjak. Svi su se odazvali pozivu i od svih je tražen pasoš na uvid, kao dokaz da nijesu putovali u vrijeme koje je naznačeno na lažnim putnim nalozima. Niko od pomenutih nije ni znao da su na njihova imena ispisivani nalozi za putovanje u inostranstvo, sa dnevnicama koje su od 1.000 eura, pa na dalje. Dvadesetak bivših poslanika, kojima je mandat prestao nakon oktobarskih parlamentarnih izbora, “zadužilo” je na ime navodnih putovanja više od 30.000 eura. Upravo je pojavljivanje naloga na imena poslanika iz prethodnog saziva bilo signal rukovodstvu parlamenta da krene u provjeru dokumentacije, a potom i podnošenje krivične prijave protiv blagajnice.
Sada se više ne govori o dvadesetak ili tridesetak sumnjivih naloga, već o 156, pa nije teško ni doći do okvirne brojke o šteti koja je napravljena budžetu Skupštine, a koju će platiti crnogorski građani.
Istraga će pokazati kada su nalozi ispisani i gdje su završile pare. Upravo iz toga razloga je novo rukovodstvo crnogorskog parlamenta, u dopuni krivične prijave, i tražilo da se provjeri kompletna 2016. godina. Vjerovatno da će mnogo toga biti jasnije nakon saslušanja blagajnice protiv koje je Skupština 9. januara podnij ela krivičnu prijavu.
Kontrolu finansijskog poslovanja parlamenta tražili su u prvoj polovini prošle godine poslanici skupštinskog Odbora za ekonomiju. Povod je bio izvještaj za 2015. godinu koji je bio sumnjiv, pa su poslanici tražili da im se dostave sve odluke na osnovu kojih je isplaćivan novac, kao i obrazloženje gdje je utrošeno 300.000 Eura koje je bilo zavedeno pod stavkom “ostale naknade”
DN
