U izvještaju za 2016. godinu, u dijelu o Crnoj Gori, navodi se da su parlamentarni izbori u oktobru prošle godine utvrdili vladavinu vladajuće koalicije na čelu sa Milom Đukanovićem, a da su nezavisni posmatrači prijavili nepravilnosti na desetinama biračkih mjesta.
Novinari su, kako piše u izvještaju, nastavili da dobijaju prijetnje, a medijske prostorije su povremeno napadane.
“Ministar unutrašnjih poslova najavio je u junu izmjene i dopune Krivičnog zakonika koje bi tretirale kazne za napade na novinare. Nacrt nije podnijet do kraja godine”, kazali su iz AI.
U izvještaju se pominje i suđenje Jovu Martinoviću, istraživačkom novinaru koji je u pritvoru od oktobra 2015. godine.
“On je optužen da je umiješan u kriminalnu mrežu koju je istraživao. Organizacije za ljudska prava i udruženja novinara izrazila su zabrinutost da su optužbe motivisane njegovim istraživačkim radom”, dodaje se u dokumentu AI.
Kad su u pitanju izbjeglice, u izvještaju piše da je više od 1.600 osoba koje su izbjegle u Crnu Goru tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji ostalo bez trajnog rješenja.
“Oni su nastavili da žive u uslovima ispod standarda, u kampovima bez pristupa programima sveobuhvatne integracije. Izbjeglice, od kojih su većina Romi iz Srbije/Kosova, nijesu dobile adekvatnu podršku da dobiju formalni međunarodni status zaštite, državljanstvo ili stalno pravo boravka. Ovo ih sprječava da imaju pristup osnovnim uslugama, uključujući zdravstvenu zaštitu i mogućnosti zapošljavanja”, navedeno je u izvještaju.
Dodaje se i da vlasti nijesu uspjele da omoguće pristup pravdi i obeštećenje za žrtve.
“Sudbina 61 osobe, koje se i dalje vode kao nestale nakon oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji 1991-1999, nije ispitana”, navedeno je u izvještaju IA.
Kako se kaže, Vlada je u septembru potpisala dodatni Protokol uz Konvenciju Savjeta Evrope o sprječavanju terorizma, kako bi se pozabavila pitanjem “stranih terorističkih boraca”.
U dijelu o pravima LGBT osoba, podsjeća se da su u maju dvije LGBT organizacije pokrenule slučaj pred upravnim sudom protiv Ministarstva unutrašnjih poslova “zato što nijesu garantovalo pravo na slobodno i mirno okupljanje, dozvolivši policiji da zabrani Povorku ponosa u Nikšiću, drugom najvećem gradu, tri puta uzastopno”.
Kako se dodaje, početna žalba organizacija je odbijena od Ministarstva, u junu je sud odbacio tvrdnje podnosilaca predstavke, a organizacije su se okrenule Ustavnom sudu tražeći ustavno mišljenje.
Iz AI navode i da vlasti nijesu postupile po preporukama Komiteta UN za prisilne nestanke, da obuhvate nestanak kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakonu.
Iz AI je ocijenjeno da je 2016. za milione ljudi bila godina bijede i straha, budući da su vlade i naoružane grupe zloupotrebile ljudska prava na više načina.
“Veliki broj ljudi nastavili su da bježe od sukoba i represije u mnogim djelovima svijeta. Među ostalim preovlađujućim pitanjima, ovaj izvještaj dokumentuje nastavak torture i lošeg postupanja, izostanak podrške seksualnih i reproduktivnih prava i kulturu nekažnjivosti zločina iz prošlosti”, kaže se u izvještaju AI.
Izvor: Mina
