Priča iz Tivta otvorila je, po ko zna koji put, a uglavnom samo kada se desi neki ovakav slučaj, pitanje - ko i kako drži pse i šta radi država da zaštiti i ljude od životinja i životinje od ljudi?
Oni koji se bave zaštitom životinja kažu da su su krivi "neodgovorni vlasnici pasa".
U NVO „Ruka šapi“ u razgovoru za Portal Analitiku kažu da nijesu rijetki slučajevi da vlasnik psa, kada mu dosadi iz bilo kog razloga ostavlja na ulici.
„Bilo ko može da ostavi pse, na bilo kojoj lokaciji. Problem je taj što psi nisu čipovani, pa se ne zna ko je vlasnik“, rekli su iz “Ruke šapi” za Portal Analitiku.
Na ulici sve vše opasnih pasa lutalica: Vlasnici ih ostavljaju i bolesne, stare i nemoćne, ali i bijesne, pa se tako na ulici nalazi sve više opasnih pasa lutalica.
„Ljudi ih čak dovode iz drugih opština i ostavljaju. Upravo zbog toga, psi bi trebali da imaju markice, da budu obilježeni da su vakcinisani i sterilisani, tako bi ih se ljudi mnogo manje plašili. Svaka opština bi trebala da ima svoju boju“, kažu iz “Ruke šapi”.
Šta rade nadležni, skoro pa je nemoguće saznati. Od komunalne inspekcije nijesmo uspjeli da dobijemo odgovor jesu li i koliko prošle godine izrekli kazni vlasnicima jer ne čuvaju pse kako treba.
U NVO „Ruka šapi“ kažu da ne znaju za slučaj da je neko kažnjen, a čak i ako se zakon primjenjuje to je samo sporadično.
Zakonom o komunalnim djelatnostima zabranjeno je puštanje pasa i pernatih životinja na javnu površinu, ali je dozvoljeno izvođenje psa na povocu. Pripisano je i da opasnog psa, može izvoditi samo punoljetnja osoba, na povocu i sa zaštitnom korpom. Kazna može biti i do skoro 4.000 eura.
Šta kaže zakon: Zakonom je propisano da se ne smiju izvoditi na cvijećnjake, travnjake, dječja i sportska igrališta, kupališta, groblja. Za puštanje pasa na javnim površinama, odnosno šetnja bez povoca kazna je 100 eura, za izvođenje na nedozvoljena mjesta kazna za pravna lica od 100 do 1500 eura, dok se fizičko lice može kazniti od 10 do 100 eura.
Ispada da je zakon dobar, nego da je u stvari sve do nas.
M.A. iz Podgorice priča za Portal Analitika da u njeno dvorište svakodnevno dolazi komšijin pas, kojeg se plaše svi ukućani.
„Ja imam dva mješanca o kojima se brinem i zaista ih jako volim. Ipak, uvijek se uplašim kada u naše dvorište dođe pas kojeg čuva komšija, koji je jako agresivan. Što je najgore, nema ni korpu, ni povodac, ništa slično. Komšiji često skrećem pažnju na to, ali on kao da ne želi da posluša. Ne znam više šta da radim“, govori ona.
Ljubimci cijele porodice: Ana Patrić iz Nikšića brine o psu koji je bio lutalica. Sada je, kaže, ljubimac cijele porodice.
„Ja sam mog Kala pronašla prije godinu i po kako pije vodu sa prskalice ispred nikšićkog Meksa, kada je imao svega dva mjeseca. Od tada je mali, razmaženi, pjegavi pas postao predmet sreće cijele porodice, komšije jedva čekaju da ga sretnu u liftu, djeca koja se igraju ispred zgrade ne mogu da zamisle igranje fudbala bez njega, a postao je i ljubitelj nikšićkih lokala u kojima je čest gost. Velika je sreća kada udomite psa i pružite dom i toplinu, jer oni zaista ne traže više od toga. Kada je pas agresivan, on je samo slika svojih vlasnika“, govori Patrić.
No, većina lutalica, ipak, nema sreće da ih neko udomi. Većina ostaje na ulici. Dobro je ako makar prodju azil. Nakon sprovedenog medicinskog tretmana i propisanog roka koji moraju provesti u skloništu, vraćaju ih tamo gdje su ih i našli.
„Po principu uhvati-steriliši-pusti, koji dovodi do smanjenja broja lutalica i koji se u skloništu sprovodi od osnivanja ili biva udomljen. Sklonište raspolaže sa 40 boks jedinica (30 otvorenog i 10 zatvorenog tipa) za smještaj između 55 i 60 napuštenih pasa, a trenutno se u Skloništu nalazi 41 pas“, saopšteno je Portalu Analitika iz gradske “Čistoće”.
Iz “Čistoće” podsjećaju one koji stvarno vole životnje, da dodju i vide ima li neki pas koga bi željeli za sebe.
Stara je poslovica da je pas najbolji čovjekov prijatelj. Nije zgorega ponoviti.
Ivona DROBNJAK
