U dijalogu koji su u Baru „Amerika“ organizovali Udruženje likovnih umjetnika – Herceg Novi i Fondacija „Petar Lubarda“, svi su saglasni da je Lubarda jedan od onih koji su ostavili neizbrisiv trag u umjetnosti Crne Gore i da je njegovo trajanje, ustvari, proizvod originalnog stvaralaštva utemeljenog na crnogorskom kamenu i kršu sa kojega je potekao, a u koji je utkao zapadni duh vremena u kojem je živio i svjetskih trendova slikarstva.
- Bilo bi lijepo da se umjetnici za svoga života cijene, jer se tako između ostalog stvaraju velike nacije pošto nacije čine veliki pojedinci - rekao je Tomislav Stanić precizirajući da je Petar Lubarda nacionalno veoma značajan umjetnik čije je djelo prije svega napravilo prekid soc-realizma u crnogorskom slikarstvu.
- On je otvorio potpuno jedno novo poglavlje jer je dao svijetu nešto novo sa ovih prostora. Dao je vapaj crnogorskog gorštaka sa ovdašnjih krša i vrlo vješto je zapadno slikarstvo infiltrirao u crnogorski ambijent – dodao je Stanić uz tvrdnju da Lubardinio djelo nije previše poznato van granica bivše Jugoslavije.
S druge strane istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik smatra da je Lubarda - Pikaso našeg prostora i da u prikazu ovdašnjeg krša donosi epsku notu. Na istom tragu bio je i slikar Vojislav Kilibarda, koji je konstatovo da je Petar Lubarda bio svjestan svoje originalnosti.
- Sva sreća pa je tako. Uvijek je stvarao u skladu sa svojom originalnošću, držeći se svoje legendarne rečenice: „Ja sam ja i stvaram svijet po svojoj volji“. I sa sigurnošću se može reći da je on svjetski umjetnik, ali da je on, prije svega, svoj – naveo je Kilibarda dodajući da je upravo dijalog koji i karakteriše „Čas u čast Lubarde“ nešto što Lubarda i zaslužije i potencira u svojim djelima.
- Lubarda se bavio raskolom i sukobljavanjem i njegova djela uvijek imaju tamu i svjetlo i njegovo svako djelo time odiše. Čak iako je samo jedna figura naslikana, tu ima više figura - kazao je Kilibarda.
Da su razgovor i dijalog upravo sinonim za Lubardino djelo konstatovala je i moderatorka skupa, Višnja Kosović koja je istakla da je Petar Lubrada zadužio umjetnost toliko da zaslušuje da se sa posebnim pijetetom razgovora i o njemu i o njegovom djelu.
- Lubardino djelo je toliko moćno i živo da njegova moć i snaga traži susret. Jer kad neko jednom stane ispred Lubardinog djela, nikada više ne može da ga zaboravi. To se urezuje u svijest - kazala je Kosović te dodala da je umjetnost samo simbol i ništa drugo, citirajući upravo Lubardu koji je rekao da je „slikarstvo samo hijeroglif kojim umjetnici pišu svoju poeziju i da slikar nije slikar ako ne oslikava svoju pjesmu“.
Sa okruglog stola je upozoreno da je ne samo za Lubardina djela, vezan veliki problem - pojava velikog broja falsifikata koji su opticaju na ovdašnjem tržištu, pa da čak i renomirane galerije u svojim prodajnim postavkama imaju falsifikate.
- Zadnjih dvadeset godina se u Segedinu „štancuje“ Petar. Zna se tačno gdje se prodaju falsifikati i niko po tom pitanju ništa ne radi. To je sramotno da kod nas u nekim galerijama stoje falsifikovane slike Lubarde - poručio je Prijić, a poplavu falsifikata je potvrdio i Tomislav Stanić istakavši da je on nailazio na značajan broj takvih slika koje su potpisane imenom njegovog oca, Voja Stanića.
U sklopu časa publika je imala priliku da vidi postavku radova učenika srednjih škola koje su učestvovale na konkursu pod nazivom „Lubarda kao inspiracija“: „Petar Lubarda“ sa Cetinja, „Stojan Cerović“ iz Nikšića, „Ivan Goran Kovačić“ iz Herceg Novog, „Mladost“ iz Tivta, „Slobodan Škerović“ iz Podgorice i „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada.
Okruglom stolu prethodilo je polaganje cvijeća ispred biste Petru Lubardi, koju je grad Herceg Novi postavio na Karači, ispred istočnih vrata Starog grada.
Izvor i foto: Hercegnovi.cool
