Društvo

Tužilaštvo: Unaprijed dogovorile sporne kredite

Bivše generalna i izvršna direktorica Crnogorske komercijalne banke Milka Ljumović i Bose Tatar unaprijed su dogovorile šest spekulativnih kredita, što se zaključuje iz činjenice da su isplaćeni bez obezbijeđenih garancija, navodi se u žalbi Specijalnog tužilaštva na oslobađajuću presudu u predmetu CKB.
Tužilaštvo: Unaprijed dogovorile sporne kredite
Portal AnalitikaIzvor

Bivši menadžeri Crnogorske komercijalne banke Milka Ljumović, Bose Tatar, Dubravka Pavićević, Veliša Radinović, Gorica Vujisić i Jelica Petričević oslobođeni su optužbi da su odobravajući kredite bez pokrića nanijeli štetu 6,92 miliona eura OTP Faktoringu (vlasniku CKB-a).

Presudu je početkom avgusta prošle godine u podgoričkom Višem sudu izrekla sutkinja Ana Vuković. Oni su bili optuženi da su u periodu od 2005. do 2007. godine kršeći procedure banke firmama Dafin, Kataro investments, Akapulko Podgorica, Niksen trejd, Holder broker i Okean gold odobrili kredite bez adekvatnih garancija.

Isplata

- Način isplate kredita bez postojanja sredstava obezbjeđenja u vrijeme prenosa sredstava mogao se primijeniti samo u slučaju dogovora sa menad- žmentom banke, što upućuje na zaključak da je sve unaprijed bilo dogovoreno sa optuženom Bosom Tatar i Milkom Ljumović – navodi se u žalbi koju je otpisala specijalna tužiteljka Marija Raspopović.

Da su sporni krediti spekulativni, naveli su i vještaci u svom nalazu i mišljenju, podsjetila je ona. Raspopović smatra da sud olako prihvata odbranu Ljumović i Tatar da nijesu imale saznanja o postojanju konkretnih nepravilnosti u nizu kredita u čijem su odobravanju učestvovale. - Prilično je simptomatično da su se svi veliki krediti koji su predmet optužbe nalazili u kategoriji ,A“ gdje nikako nijesu mogli biti klasifikovani – smatra specijalna tužiteljka. Ona ne spori da se optuženima ne stavljaju na teret radnje klasifikacije nenaplativih kredita, ali ističe da ta klasifikacija jasno govori o namjeri i umišljaju optuženih.

Milionski iznosi

Raspopović se nije saglasila sa tezom suda da veći dio odgovornosti za nepoštovanje procedura snose kreditni referenti.

- Da li je stvarno moguće da se milionski iznosi kredita dijele posredstvom službenika banke, bez odgovarajućih procedura, sa danom podnošanja zahtjeva za dodjelu kredita i bez elementarne odgovornosti službenika za nedostavljanje informacija pretpostavljenim licima, inače akcionarima banke – navodi se u žalbi.

Raspopović smatra da sud nije učinio ni najmanji napor da sagleda okolnosti funkcionisanja kreditnih referenata u banci, u atmosferi nedostatka procedura, a koja situacija je neminovno uslovljavala postupanje po nalozima pretpostavljenih kada su u pitanju takozvani veliki klijenti.

- Nelogično je za tužilaštvo, a trebalo bi biti i za sud, da referenti samostalno postupaju kod višemilionskih bankarskih poslova bez uputstva, naredbi i znanja menadžmenta banke, jer bi takav vid funkcionisanja doveo do toga da menadžment banke ne mora ni da postoji – pojasnila je Raspopović. Prebacivanje odgovornosti na kreditne referente, po ocjeni tužilaštva, predstavlja svojevrsno suđenje svjedocima u postupku, koji su navodno imali ogromnu autonomiju da postupaju sa milionskim iznosima onako kako žele. Suprotno sudu, tužiteljka Raspopović smatra da o postupanju optuženih najviše govore materijalni dokazi, postojeća bankarska dokumentacija i na istoj zasnovano mišljenje iz nalaza knjigovostveno finansijskog vještačenja vještaka Zrinka Ručevića i Snježane Herceg.

- Ono što nije moguće prenebregnuti je upravo mišljenje stručnih lica iz kojeg proizilazi da je kompletan postupak odobravanja kredita i garancija ocijenjen kao rizičan – smatra ona.

Tužilaštvo u žalbi ističe da je presuda Višeg suda u Podgorici donijeta uz bitnu povredu odredaba krivičnog postupka.

- Razlozi dati u prilog činjeničnom utvrđenju suda ili su nejasni i protivrječni ili u presudi nijesu dati valjani razlozi, a rezultat je pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz kojeg je proistekao pogrešan činjenični zaključak o nepostojanju dokaza za radnje za koje optužba tereti optužene – navodi se u žalbi. Tužiteljka Raspopović je na kraju predložila Apelacionom sudu Crne Gore da ukine presudu Specijalizovanog odjeljenja za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine Višeg suda u Podgorici i predmet vrati na ponovni postupak.

Činjenično stanje

 U obrazloženju oslobađajuće presude, sutkinja Vuković je navela da je tokom postupka dokazano da je bilo propusta prilikom odobravanja kredita, ali da Tužilaštvo nije dokazalo da su optuženi imali dogovor da klijentima pribave protivpravnu imovinsku korist. Sud smatra da iako nije bilo dosljednog poštovanja procedura, tokom suđenja nije dokazano da su optuženi svjesno, zlonamjerno i grubo kršili propise. Sutkinja Vuković je pojasnila i da suprotno tvrdnjama bivše generalne direktorke CKB-a Ljumović i njene zamjenice Tatar, sud smatra da su one sa pozicija koje su pokrivale morale biti upućene u način postupanja službenika svih sektora u banci.

(Pobjeda)

Portal Analitika