Dodaje, međutim, da i crnogorski Fond za zdravstvo obezbjeđuje osnovna sredstva za liječenje pacijenata, te da niko ne može ostati uskraćen da dobije zdravstvenu uslugu, bilo u zemlji, bilo u inostranstvu.
Hrapović se osvrnuo na sve češće žalbe pacijenata koji su upućeni na liječenje u Beograd gdje su, kako kažu, izgubili vrijeme umjesto da su odmah upućeni u najbolje svjetske klinike koje pružaju najveće šanse za ozdravljenje.
- Konzilijumi i komisije koje odlučuju o upućivanju na inostranstvo ne samo da znaju, nego su u kontaktu sa svim najboljim klinikama. Od ljekara u Crnoj Gori se očekuje da naprave dijagnostiku, liječe koliko je moguće i odrede klinike gdje se može najbolje liječiti neka bolest. Ja razumijem roditelje koji dobiju informacije da negdje mogu dobiti bolji tretman i rezerve građana… Ministarstvo pažljivo razmatra te žalbe, ali ljekari u komisijama su se godinama usavršavali i znaju gdje će upućivati pacijente - kaže on.
Odliv mozgova drma zdravstveni sistem
Ogromnim problemom resora koji vodi, Hrapović smatra i odlazak najboljih ljekara.
- To je veliki problem zdravstva Crne Gore, koji traje već duže vrijeme. Sistem je dozvolio da nas najbolji napuste ali učinićemo sve da se to više ne ponovi. Radimo na tome da poboljšamo uslove rada doktora, podignemo zarade, priznamo druge benefite i podignemo standard zdravstvenih radnika, te time zaustavimo problem - dodao je on.
Neki od modaliteta kojim se sprječava odlazak jeste plaćanje prekovremenog rada, kao i uredba koja će uskoro postati primjenljiva - davanje zaposlenom „nagrade“ u iznosu do dvije bruto plate uz saglasnost ministra. To bi u teoriji značilo da zdravstveni radnik može mjesečno primati i do 4.000 eura.
I dok naši najbolji hirurzi primaju hiljadu eura, beogradski hirurg koji Klinički centar angažuje honorarno, godišnje ovdje zaradi 180.000 eura. Za taj oksimoron našeg zdravstva, ministar krivi nezainteresovane crnogorske ljekare koji nijesu željeli da uče, ljekare koji nijesu uspjeli da odgaje nasljednike, ali i sistem koji to nije blagovremeno nadgledao.
Sistem izabranih stomatologa nije uspio, prema mišljenju Hrapovića i to se najviše reflektovalo na djecu.
- Izostao je sistematski monitoring zdravlja usta djece. Stoga smo definisali aktivnosti sa Institutom za javno zdravlje i Domovima zdravlja i opet će se uvesti opšti sistematski pregledi - kazao je on.
Hrapović je u „Živoj istini“ najavio i projekat takozvane „telemedicine“ u Crnoj Gori.
- Nijesmo još uspjeli da integrišemo informacioni sistem u KBC-u, ali to na primjer znači da ako bismo imali bolnicu na sjeveru koja uradi neki skener i ljekari nijesu sigurni šta dalje, snimak se elektronski šalje u KBC gdje konzilijum dalje radi. Ako ni oni nijesu sigurni, onda u referentne centre van Crne Gore, kako se ne bi šetao pacijent nego informacija. Drugim riječima, kada se implementira informacioni sistem, izabrani ljekar takođe bi mogao da vidi slobodne termine specijaliste i direktno vam zakaže termin u Kliničkom centru - navodi on.
Na pitanje kada će Klinike za psihijatriju i Infektivna klinika u Podgorici dobiti nove zgrade, ministar je kazao da traži investitore.
- Potrebno je izgraditi dvije klinike u prostoru Kliničkog centra. Ali nije usluga samo operativni zahvat… Treba obezbijediti i dobar krevet, opremu, posteljinu, svjetlo, toalet, tako da tražimo odgovarajućeg investitora - naveo je on.
Novi ministar zdravlja je naveo i da se projekat saradnje sa privatnim apotekama pokazao uspješnim i obezbijedio bolju snabdjevenost ljekovima te da će se vratiti toj praksi, ali i reformisati farmaceutsku politiku ne bi li se bolje kontrolisala potrošnja ljekova.
Cijeli intervju s ministrom Hrapovićem biće večeras emitovan na radiju Antena M, televiziji Prva i TV Atlas od 20 časova.
Izvor: Antena M
